Iako dokument za rješenje bh. krize još nije zvanično objavljen, njegove konture se već naziru. Oni koji se zalažu za tranziciju OHR-a, očito će morati prihvatiti određeni stepen ustavnih promjena kako bi država efikasnije funkcionirala.

Evropski izaslanik za proširenje Oli Rehn je po dolasku u Sarajevo rekao da su određene ustavne promjene neophodne "jer samo suverena država sa funkcionalnim institucijama može biti kredibilan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji".

"Pripremili smo određene strateške prijedloge, ali ćemo o njima razgovarati sa liderima BiH. Očekujemo da se ispoštuju preostali uslovi za tranziciju OHR-a, a potrebne su nam, svakako, i određene izmjene Ustava kako bi poboljšali funkcionalnost institucija BiH", naglasio je Rehn.

Entitetsko glasanje i oprečni stavovi bh. lidera

Kada je riječ o promjeni Ustava, bh. lideri i američko-evropski zvaničnici bi, prema nezvaničnim informacijama, trebali razgovarati o budućnosti entitetskog glasanja u državnom parlamentu.

Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić: "Osnovna blokada je entitetsko glasanje koje se zloupotrebljava, a to se posebno vidi u procesu liberalizacije viznog režima."

Ustavnim promjenama protivi se predsjednik SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) Milorad Dodik: "Ustav je konstitutivni akt svakog društva i on ne može da bude tako olako promijenjen na jednom sastanku koji će trajati desetak sati."

Predstavnik PDP-a (Partije demokratskog progresa) na razgovorima u Butmiru Borislav Borenović kaže da ova stranka neće dozvoliti prihvatanje rješenja koji su protiv interesa RS-a i "koja bi narušavala njenu ustavno-pravnu poziciju".

BiH mora imati funkcionalne državne institucije

Čini se da je stav lidera SDA Sulejmana Tihića podudaran principima američko-evropskih zvaničnika. "Kada su u pitanju ustavne reforme, onda pod tim podrazumijevam efikasniju, funkcionalniju državnu strukturu koja će podrazumijevati i instrumenta deblokade", rekao je Tihić.

Lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić je uoči sastanka izjavio da "nema kompromisa sa principima, a principi su ravnopravnost i konstitutivnost sva tri naroda, jednaka pozicija u Ustavu i funkcionalna država".

Očekivanja je iznio i predsjednik SDP-a BiH (Socijaldemokratske partije) Zlatko Lagumdžija: "Ja očekujem da će ljudima koji vode ovu zemlju, na osnovu paketa koji će ponuditi Evropska unija i Sjedinjene države, doći u glavu da je ovo posljednji voz za promjenu njihovog ponašanja."

Prije popravka i nadgradnja, nego promjena Dejtona

Politički analitičar Kemal Kurspahić smatra da od razgovora u Butmiru "prije treba očekivati popravke i nadgradnju, nego promjenu Dejtonskog sporazuma". "Usaglašeni američko-evropski prijedlozi ne ispunjavaju maksimalistička očekivanja zagovornika nijedne od dvije krajnosti u bh. politici. Njima se ne dovodi u pitanje dejtonsko dvoentitetsko uređenje, ali se traži prijenos odgovarajućih ovlaštenja na nivo države kako bi ona postala funkcionalna, dakle ništa ni od politike sračunate na njeno slabljenje ili otcjepljenja", ističe Kurspahić.

Predsjedavajući sastanka u Butmiru, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i zamjenik američkog državnog sekretara, James Steinberg, nagovijestili su da je ovaj susret samo početak i da će proces evropskih integracija "neizbježno postavljati nove obaveze i time zahtijevati dodatne i dublje reforme".

Rezultati današnjih razgovora bit će poznati oko 14 sati, za kada su zakazane i izjave za medije. Inače, sastanak u Butmiru privlači znatnu pažnju domaćih i međunarodnih medija pa je za njegovo praćenje akreditirano više od 140 novinara.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić