Kada je riječ o interesima kraljevske porodice, čini se da Saudijskoj Arabiji ne ponestaje novca, navodi Guido Steinberg, ekspert za ovu državu pri fondaciji Nauka i politika iz Berlina.

"Saudijci svoj interes sprovode uglavnom uz plaćanje novcem ili obećanja o novčanim isplatama".

Vidljivo je to na primjeru Egipta. Tamo se milionima dolara pomaže Vojno vijeće koje je preuzelo vlast nakon pada egipatskog predsjednika Husnija Mubaraka. Saudijci su investirali milijarde u egipatsku privredu. Oni ne žele da izgube svoj uticaj u ovoj državi, mada su nakon arapskog proljeća političke karte ponovo izmiješane.

Strah od gubitka vlasti

"Saudijska Arabija pokušava da stabilizuje autoritarne režime i ima samo jedan cilj: ostanak na vlasti", kaže Steinberg.

Kako je legitimitet ovih vladara ograničen, oni se stalno boje da će izgubiti vlast.

Saudijski vladari osim toga strahuju od šiitske manjine na istoku te zemlje, kojoj se prebacuje bliskost sa vladom u Teheranu.

U Saudijskoj Arabiji su suniti većina i njihova vehabijska interpretacija islama, koja se na Zapadu obično naziva selefizam, praktično predstavlja državnu religiju.

U međuvremenu se uticaj vehabija proširio i van granica te zemlje, mada vladajuće strukture, bar oficijelno, nastoje da priguše ekstremizam.

Taj uticaj je sada posebno vidljiv u Egiptu i Tunisu.

Izvoz vehabizma

Vehabije ostvaruju svoj uticaj i izvan arapskih država. Guido Steinberg tvrdi kako Saudijci još od šezdesetih godina prošlog vijeka ulažu mnogo novca u širenje svog viđenja islama. Prvenstveno tamo gdje im se ne pruža veliki otpor, a to su Zapadna Afrika, Jugoistočna Azija, ali i Zapad, odnosno Evropa.

Saudijski kralj sebe opisuje kao "zaštitnika svetih gradova", odnosno Meke i Medine, kako bi i to iskoristio kao legitiman razlog svoje vladavine. U tu svrhu služi i saudijska interpretacija islama. Indirektno je to, međutim dovelo do porasta uticaja terorističkih struja, koje nastaju isključivo u krugovima selefija.

Sirija između dvije regionalne sile

U Siriji, gdje je politikom dominirala alavitska manjina, uticaj Saudijaca je ostao vrlo mali. Jedan od razloga je što je Sirija saveznik Irana. Nije čudo što saudijsku podršku sada imaju pobunjenici, a ne režim sirijskog predsjednika Asada. Time je Sirija postala poprište geopolitičkog sukoba Saudijske Arabije i Irana. Religiozne napetosti između Rijada, koji sebe vidi kao zaštitnika sunita, i Teherana, koji zastupa šiite, tako igra sve veću ulogu u Siriji.

U samom Persijskom zalivu Teheran i Rijad već godinama predstavljaju suprotstavljene strane, kaže Thomas Demmelhuber, profesor za Univerziteta u Hildesheimu.

"Cilj Saudijske Arabije je očuvanje njene hegomonijalne pozicije u regionu."

Kao veliki proizvođač nafte ova zemlja je isuviše važna da bi Evropa i SAD kritikovali njenu vladu. Sve dok bude tako, a Rijad bude raspolagao milijardama od prodaje nafte, ta vlada će imati mnogo prostora za svoje političko djelovanje.

Autori: Anne Allmeling /Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić