"Povijesna prekretnica" je postignuta. Tako je jedan savjetnik saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana opisao odnose između Kraljevine Saudijske Arabije i Sjedinjenih Američkih Država pod vodstvom Donalda Trumpa. Dodao je kako je u novije vrijeme bilo prijepora između dvije zemlje, ali je sada prestolonasljednik imao samo riječi hvale za Trumpa kojega je nazvao "istinskim prijateljem" Arapa te da on, prestolonasljednik, ne vjeruje da je Trumpova zabrana ulaska u SAD za građane iz više islamskih zemalja usmjerena protiv muslimana, kao i da se Sjedinjene Američke Države samo žele zaštititi od terorizma. 

Trump i njegovi ministri su Saudijskoj Arabiji pripisali ključnu ulogu na Bliskom istoku, pojašnjava Simon Henderson s Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. Nakon godina relativnog udaljavanja između Saudijske Arabije i SAD-a, izgleda da je ponovno moguć novi početak kojega je prestolonasljednik Salman očito htio iskoristiti - uljudnim riječima koje, međutim, nakon nacionalnih i međunarodnih prosvjeda nisu od svih kritičara zabrane ulaska u SAD shvaćene kao prikladne. 

"Izmijenjeni odnosi"

No, te riječi su, izgleda, imale željeni efekt. "Sastanak prestolonasljednika s Trumpom (14. ožujka) je obilježilo značajnu promjenu odnosa - i to na političkoj, vojnoj i gospodarskoj razini, kao i u sigurnosnim pitanjima", pojasnio je nakon sastanka savjetnik prestolonasljednika. On je istaknuo da su prestolonasljednik Bin Salman i predsjednik SAD-a Trump prije svega složni u jednoj točci: "Imaju iste poglede o iranskoj ekspanziji u toj regiji", navodi saudijski savjetnik. I doista se Trump sa svojom ocjenom o Iranu znatno razlikuje od svog prethodnika Obame. Dijalog između Washingtona i Teherana koji je inicirao Obama se u Rijadu shvatio kao umanjivanje desetljećima dugog saudijsko-američkog partnerstva, pisao je magazin "Foreign Policy", navodeći: "U Saudijskoj Arabiji se vjeruje kako je Obama namjerno htio stvoriti opasan vakuum u regiji koji bi se popunio Iranom koji opet igra na kartu širenja nasilja i kaosa i na koncu želi čak nanijeti rane saudijskoj kraljevskoj kući."

Vojni i ideološki konflikti

Iransko-saudijski konflikt se aktualno vodi na više borbenih polja i razina. Vojno se Saudijska Arabija prije svega bori protiv Houthi pobunjenika u Jemenu koje smatra saveznicima Irana. Preko njih, zabrinut je Rijad, Teheran želi zakoračiti na Arapski poluotok. Na sličan način se na sukobljenim stranama u Siriji nalaze Saudijska Arabija i Iran. Sirijski rat je već odavno postao jedan izrazito kompleksan konflikt u kojemu je na jednoj strani Iran kao saveznik Bašara al-Asada i na drugoj strani Saudijska Arabija kao zaštitnik pobunjenika.

Dvije zemlje su se nedavno sporile i na religijskoj razini. Tijekom Hadža, godišnjeg hodočašća u Mekku, 2015. godine su tijekom jedne masovne panike smrtno stradale stotine iranskih hodočasnika. Iran za to optužuje saudijsku kraljevsku kuću. Napetosti između dvije zemlje su, kako se navodi, u posljednje vrijeme sve više rasle. "Pritom, naravno, u međuvremenu ulogu igra i vjerska komponenta koju obje strane za sebe instrumentaliziraju. Ali izvorno je to više jedan politički konflikt oko utjecaja u regiji i oko osiguravanja geostrateškog hegemonijskog prava", kaže Sebastian Sons, autor nedavno objavljene knjige o politici i kulturi u Saudijskoj Arabiji ("Izgrađena na pijesku: Saudijska Arabija - problematičan saveznik").

Sponzor džihadističkog terorizma

Ideološki je Saudijska Arabija jedna moćna zemlja. To kraljevstvo, doduše, s jedne strane ističe da se želi boriti protiv džihadizma. Istovremeno, međutim, izvozi vehabizam - posebno strogu varijantu sunitstva koja je uzdignuta u državnu ideologiju - u velike dijelove muslimanskog svijeta. No i u Europi je Saudijska Arabija bila dugo vremena aktivna. Tako, primjerice, bonnska Akademija kralja Fahda ima veze sa Saudijskom Arabijom. Ta "izvozna praksa" je Saudijskoj Arabiji donijela znatnu kritiku: ta zemlja važi kao sponzor džihadističkog terorizma.

Međutim, vlada u Rijadu nije izravno odgovorna za to, ističe Sebastian Sons i pojašnjava: "To se svodi više na klerikalne ili privatne sponzore." Oni su, nastavlja Sons, vehabizam u proteklih 30 godina kroz zaklade, dobrotvorne organizacije i putem propovjednika učinili društveno prihvaćenim. "Ali u tome se može vidjeti i jednu vrstu protuteže šiitskoj ekspanzionističkoj politici Irana."

Odnosi s Kinom

Dok je prestolonasljednik bin Salman boravio u Washingtonu kod predsjednika Trumpa, njegov otac kralj Salman bin Abdulaziz je posjetio Kinu. Obje zemlje su potpisale pisma namjere i investicijske sporazume u vrijednosti od 65 milijardi dolara, kako su u petak izvijestili kineski državni mediji. No, tijekom tog posjeta se nije radilo samo o trgovačkim odnosima. Dvije zemlje su se približile i politički i vojno. Dok Kina još traži saveznike kako bi se pozicionirala protiv u azijskom prostoru aktivnih Amerikanaca, Saudijska Arabija pokušava kovati nova partnerstva i kooperacije.

Tako se ta zemlja okreće u smjeru istoka, pri čemu Kina, naravno, igra veoma veliku ulogu. "Kina želi izgraditi i vojne odnose prema Saudijskoj Arabiji", navodi Sebastian Sons. "Posjet želimo uzeti kao povod za to da na višu razinu podignemo strateško partnerstvo dviju zemalja", navodi se iz krugova kineske vlade. U to spadaju i diplomatski odnosi. U jesen 2015. je Kina kritizirala zakon koji je predložio Senat SAD-a, a kojim bi se i sponzore terorizma pozvalo na odgovornost. Takve kritike su dobrodošle jednoj državi koja se sumnjiči za pomaganje terorizma. 

Saudijska Arabija i Sjedinjene Američke Države su se sada, doduše, ponovno približile, ali u Rijadu se ipak shvatilo da ti odnosi nisu neuništivi. Zbog toga Saudijska Arabija u rukavu želi imati i druge opcije te se okreće Kini.