Hadž, hodočašće koje obavljaju muslimani iz cijelog svijeta, nije samo stvar duha i religije, nego je i veliki biznis. Putničke agencije, avionske kompanije, hoteli, restorani ali i telekomunikacione kompanije zarađuju milione od vjernika koji svake godine hrle u Meku. Hotelska soba u blizni centralnog svetišta muslimana, Ćabe, koje se nalazi u Meki, tako je 2012. godine koštalo oko 700 dolara - za noć.

Još skuplji su luksuzni hoteli za one koji i tokom dana hadža ne žele da se odreknu komfora na koji su navikli. Čak i najobičniji suveniri kupljeni u Meki su skupi. Prostirke za molitvu također, iako su proizvedene u Kini.

Posao s vjernicima se isplati za Saudijsku Arabiju. Tokom 2012. prihodi ostvareni tokom hadža su državne kase Saudijske Arabije napunili s deset milijardi dolara.

Ova zemlja bi mogla pružiti smještaj za mnogo veći broj gostiju. To je u ponedjeljak (25.4.2016.) nagovijestio princ Mohammed bin Salman izlažući u javnost detalje plana pod nazivom Vizija 2030. Ovaj plan predviđa aktivnosti za razvoj te zemlje nakon što se prevaziđe takozvani "Peak Oil" - dakle nakon prelaznog perioda kada se rezerve nafte budu približile kraju, a svijet se okrene drugim izvorima energije. Time i Saudijska Arabija mora da nađe druge izvore prihoda. Naprimjer kroz razvoj turizma, koji predstavlja samo djelić onoga što je planirano reformskim programom vlade u Rijadu.

Zavisnost od nafte

"Mi u Saudijskoj Arabiji smo postali zavisni od nafte", izjavio je princ nasljednik Mohammed bin Salman: "To je opasno i proteklih godina je spriječilo razvoj brojnih segmenata društva." Tome treba stati u kraj, navodi Bin Salman i najavljuje: "Vizija 2030. je putokaz našeg razvoja i naših ekonomskih ciljeva."

A koliko je za Saudijsku Arabiju važno da se riješi zavisnosti od nafte pokazalo se tokom proteklih nekoliko godina. U ljeto 2014. cijena barela nafte je sa oko 100 dolara pala na samo 35 dolara. Za zemlju koja 80 odsto svojih prihoda ostvaruje prodajom nafte to predstavlja dramatičan razvoj događaja. Još 2014. državni budžet je bio u deficitu.

Magazin Forbes tako piše: "Iako Saudijska Arabija više godina zaredom može kompenzirati minus u državnoj kasi, bilo posezanjem za izdašnim finansijskim rezervama, bilo uzimanjem kredita, vjerovatno će u slučaju niskih cijena nafte već naredne godine početi sa smanjivanjem državnih izdataka."

Vizija 2030.

Dugoročno gledano, vlada je morala da napravi novu strategiju. "Ova zemlja se, s obzirom na globalne promjene na energetskom tržištu i s obzirom na demografski razvoj, ne može više osloniti na kreiranje privrednog rasta kroz prodaju nafte i kroz finansiranje javne potrošnje", piše revizorska i konsultantska firma McKinsey u jednoj studiji.

Ukoliko ovoj zemlji pođe za rukom da se reformiše, onda bi i njena privreda mogla ostvariti rast - i to primijetan. Bruto društveni proizvod bi u najpovoljnijem slučaju mogao sa sadašnjih 800 milijardi da poraste na 1.600 milijardi američkih dolara.

Okviri za to su postavljeni predstavljenim planom - Vizijom 2030. Saudijska Arabija bi već do 2020. godine mogla postati nezavisna od nafte, saopštio je princ Bin Salman. Da bi se to postiglo, potrebno je prodati investitorima mali dio, samo pet odsto vlasništva nad državnom naftnom kompanijom Saudi Aramco. Ova kompanija ima vrijednost od dva do 2,5 biliona američkih dolara, tvrdi princ. "Čak i da prodamo samo jedan procenat akcija, bila bi to najveća emisija akcija na svijetu", kaže Bin Salman.

Najveći investicioni fond na svijetu

Istovremeno, Saudijska Arabija planira uspostavu investicionog fonda u kojem bi se našlo dva biliona dolara. Taj fond bi na taj način raspolagao sumom koja odgovara vrijednosti od deset odsto od ukupnih svjetskih investicija.

Paralelno s tim ova zemlja mora reformisati strukturu svoje privrede, piše u jednoj studiji MMF-a. "Saudijska Arabija je od 2008. godine kreirala preko 2,7 miliona novih radnih mjesta. Milion radnih mjesta su dobili građani te države, ali većina tih poslova su bili u javnom sektoru", piše MMF. Gledajući na duže staze, mora doći do jačanja privatnog sektora. MMF stoga predlaže reforme, prvenstveno u sektoru obrazovanja, tržišta rada, infrastrukture, ali i pružanje podrške malim i srednje velikim preduzećima.

Sve zavisi od spremnosti na reforme

Procjene o tome koliko je Saudijska Arabija sposobna za sprovođenje reformi su različite. Ova zemlja se nalazi pred velikim problemima, piše magazin Economist. "Jedan od problema je slaba spremnost javne uprave i javnih službi da realizuju navedene ambicije. Drugi problem je moć koju u svojim rukama ima razgranata kraljevska porodica, te ultraortodoksni sloj religijskih lidera. Oni su spremni da blokiraju ono što je neophodno sprovesti da bi se privukli investitori: riječ je o reformama privatnog sektora, povećanju transparentnosti i jačanju pravne države, te poboljšanju položaja žena", piše Economist.

MMF je nešto optimističniji. Saudijska Arabija je do sada relativno dobro sprovela zacrtane reforme, tvrde u ovoj međunarodnoj instituciji. Ukoliko se primjereno pristupi novim reformama, onda bi Vizija 2030. mogla postati i stvarnost.