1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH: 650 tačaka za rijaliti glumce

26. januar 2023

BiH je dobila državnu vlast brže neko ikada. Formiranjem Savjeta ministara, poznata je većina u Parlamentu BiH i ono što čeka ovu zemlju u naredne četiri godine. Bez SDA i sa puno “repova”.

Bosnien-Herzegowina Regierungsgebäude in Sarajevo
Foto: DW/Mehmed Smajic

Nedavno je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status i taj potez evropskih zvaničnika čudi i danas domaće političare iz svih nacionalnih korpusa.

“Dobili smo kandidatski status. Možemo govoriti o tome da li je BiH zaslužila to u ovom trenutku ali moramo reći da smo ga dobili”, rekla je odmah nakon imenovanja, predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, pozivajući sve da rade na reformama. 

A reformi nije bilo prethodnih 20 godina. Kako smatraju analitičari, nema naznaka da bi se to moglo promijeniti, iako je ovo najbrže formiranje državne vlasti do sada.

Godinama bez ozbiljne politike  

“Mi nemamo ozbiljnu politiku i političare već rijaliti glumce koji nemaju nikakav plan gdje zemlja treba da bude za 20-30 godina”, kaže analitičar Velizar Antić, osvrćući se na izbor Savjeta ministara u kontekstu svih političkih previranja i personalnih rješenja koja su bila aktuelna od izbora do danas.

Ako se izuzme period od 2000. do 2002, kada je intervencijom međunarodne zajednice stvorena Alijansa za promjene kojom su iz vlasti izbačene stranke sa nacionalnim predznakom, prvi put u vlasti sada nema Stranke demokratske akcije (SDA). I pored najviše osvojenih glasova za Parlament BiH na proteklim izborima, iz političke jednačine izbacila ih je Koalicija “Osmorka”. Kao odgovor, ne isključuju ni poziv narodu na bunt, ukoliko budu izbačeni i na federalnom nivou. Novinar iz Sarajeva Amir Sužanj, kaže da je izlaskom SDA nakon dugog niza godina, razbijen vladajući tronožac, koji su mnogi u Bosni i Hercegovini nazivali ravnotežom interesa.

"Ulazak koalicije građanske orijentacije u vlast ima dvije dimenzije – s jedne strane obećava se novi pristup rješavanju otvorenih pitanja i najavljuje se jedna nova paradigma vladanja bez blokada. S druge strane, Milorad Dodik i Dragan Čović nemaju namjeru mijenjati svoje političke matrice, pa bi nova koalicija stranaka sa sjedištem u Sarajevu, mogla biti nedorastao protivnik za te tendencije razgradnje države”, kaže Sužanj, napominjući da zemlja ulazi u izuzetno osjetljiv period zbog formiranja federalne vlasti. 

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjetom ministaraFoto: DW

Borba unutar političkih predstavnika koji dolaze iz RS je nešto drugačija. Analitičari kažu i surovija. Od kritika na račun "bahate i korumpirane vlasti u RS" do poželjnog partnera, takvi su bili odnosi SNSD-a i DNS-a i njihova dva prva čovjeka, Milorada Dodika i Nenada Nešića. Drugi je uz ogromnu podršku Dodika, izabran na mjesto ministra bezbjednosti BiH, iako je Dodik i sam priznao da je to proizvelo problem unutar stranke.

"Ovo nije najsrećnija situacija ni za nas, naravno ni za bilo koga u SNSD-u, ali situacija se naprosto ponekad tako složi. Mi ćemo rehabilitovati naše politike u narednom vremenu”, rekao je Dodik nakon sastanka sa ogrankom SNSD-a iz Istočnog Sarajeva dan prije glasanja o Savjetu ministara, koji se pobunio protivim imenovanja Nenada Nešića na mjesto ministra bezbjednosti. Njihov poslanik u Parlamentu BiH, Miroslav Vujičič (SNSD) ipak je podržao novi saziv.

“SNSD nije predložio Nenada Nešića, nego je to dogovor šire koalicije. Da se kojim slučajem glasa pojedinačno za svakog ministra, ja ne bih glasao za Nenada Nešića. S obzirom da se glasa u paketu, podržaću”, rekao je Vujičić.

Pored toga što je uzdrmao SNSD iznutra, Nešić je na noge podigao i opoziciju koja ga optužuje za povezanost sa kriminalom.

Poniženje institucija

“Svi ovdje znamo da su neki od kandidata povezani sa kriminalnim strukturama”, rekao je poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Mladen Bosić (SDS), navodeći da tu ponižavanju države i sistema nije kraj.

"Neki od kandidata povezani su sa porodičnim nasiljem, nasiljem nad ženama. I to znate. I vi koji ćete dići ruku za takav Savjet ministara, razmislite o svom ličnom integritetu”, rekao je Bosić.

Nešić odbacuje sve optužbe kao i vezu sa bilo kakvim kriminalnim strukturama. Ipak, nije odgovorio kako to da se od ljutog opozicionara i protivnika Milorada Dodika, preobratio u čovjeka od njegovog najvećeg povjerenja. Poručuje da će prioritet u radu biti upravo borba protiv kriminala i korupcije.

“Kad kažem borba, nisu prazne fraze nego nulta stopa tolerancije na kriminal i korupciju”, poručio je Nešić, pokazujući nakon što je izabran za ministra, uvjerenje od pravosudnih institucija da se protiv njega na teritoriji BiH ne vodi nikakav krivični postupak.

Zanimljivo je da se protiv ministara bezbjednosti u zadnja četiri saziva Savjeta ministara vodio neki postupak pred pravosudnim institucijama, u kojima su neki i osuđeni. Tako je Apelaciono vijeće suda BiH osudilo Sadika Ahmetovića, koji je bio ministar u sazivu 2008.-2012, na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja. Teretio se za sticanje nezakonite imovinske koristi trećem licu čime je nanio štetu budžetu BiH. Kaznu je početkom prošle godine otkupio za 18 hiljada maraka.

Bezbjednost, lov u mutnom i FBI

Dragan Mektić, koji je bio ministar bezbjedosti u sazivu 2015.-2019, oslobođen je optužbi Tužilaštva BiH koje su mu se stavljale na teret a koje su se odnosile na zloupotrebu položaja na dužnosti ministra. Zajedno sa još nekoliko lica, teretio se za zloupotrebu položaja prilikom sprovođenja projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva. Mektić je tvrdio da je optužnica montirana u vrijeme dok je na čelu Tužiaštva bila Gordana Tadić. 

Više od dvije godine trajao je postupak protivi Fahrudina Radončića, koji je u dva navrata bio ministar bezbjednosti. Prvi put u periodu 2012-2014. i drugi put 2019, kada je na toj funkciji ostao šest mjeseci. Tužilaštvo je 2016. godine podiglo optužnicu protiv Radončića i još nekoliko lica zbog sumnje u počinjenje krivičnih djela ometanja rada pravosuđa, udruživanje radi činjenja krivičnih djela i davanje nagrada. U nedostatku dokaza, oslobođeni su krivice.

Nakon ostavke Radončića, na čelo Ministarstva bezbjednosti došao je Selmo Cikotić. Sud BiH je protiv njega godinu dana kasnije potvrdio optužnicu koja ga tereti za zloupotrebu položaja čime je državni  budžet oštetio za oko 9,7 miliona maraka. Tužilaštvo ga tereti za zloupotrebu položaja u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH. Nakon što je prije nekoliko dana objavljeno da je bivši visoki zvaničnik FBI-a Čarls Mekgonigal uhapšen u Njujorku zbog primanja mita i veza sa ruskim oligarhom, mediji u BiH prenijeli su dio optužnice u kojoj se navodi  da je optuženi tražio i od dvije osobe u BiH pola miliona dolara za organizovanje sastanka sa američkim diplomatama. U optužnici stoji da je jedna od osoba iz BiH bio “savjetnik člana Predsjedništva BiH i bivši ministar odbrane BiH”. Cikotić je u izjavi medijima rekao da niko od američkih zvaničnika od njega nije tražio novac. 

Dug put do EU: Novi Savjet ministara očekuje 650 tačaka o kojima treba odlučitiFoto: picture-alliance/AA/D. Aydemir

Političke marionete

"Ne znam da li je iko ikada `pao` kada je u pitanju visoka korupcija u BiH. Sasvim je postalo prirodno da takvi ljudi postanu ministri”, kaže poslanik PDP-a u Parlamentu BiH Branislav Borenović, komentarišući izbor novog saziva Savjeta ministara BiH.

“Obrazovanje i stručnost predloženih kandidata za ministre ovog puta uopšte nije uzimana u obzir. Na većini pozicija za ministre se nalaze ljudi koji nisu ni obrazovani ni stručni u tim oblastima”, kaže Velizar Antić, primjećujući da je ljestvica očekivanja na najnižem nivou do sada.

“Imena ministara u suštini nisu ni bitna. Ionako ministri neće imati slobodu u odlučivanju već će po savjete ići u centrale političkih partija koje su im i omogućile ove pozicije”, kaže Antić, zaključujući da je poražavajuće što više ni imena nisu bitna, nego zadovoljenje stranačkih interesa.

"Prave, istinske vrijednosti su gurnute u stranu a na površinu su isplivale vrijednosti koje krase rijaliti programe. U jednom takvom sistemu mi nemamo ozbiljnu politiku i političare već rijaliti glumce koji nemaju nikakav plan”, zaključuje Antić.

U cijeloj toj raspravi i jagmi za funkcije, jedino je novi ministar transporta i komunikacija Edin Forto izrazio zabrinutost za ono što je možda stvarni problem u ovom trenutku. Zemlja koja je “na evropskom putu”, nije se mjesecima pomjerila sa mrtve tačke.

“Sada sam saznao da na Savjetu ministara stoji 650 tačaka za odlučivanje, nagomilanih od prethodnog saziva. Očekujem da zavrnemo rukave i radimo”, poručio je Forto, bez previše optimizma.