„Ovom izmjenom izašao bi u susret željama hrvatskih političara poput nacionalističkog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je nedavno od Schmidta (Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH – op. red.) tražio da se Izborni zakon promijeni prema zamislima hrvatskih političara u BiH i Hrvatskoj.

„Politički cilj Milanovića i družine je spriječiti formiranje vlasti u Federaciji bez najjače hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a. To se već događalo u prošlosti. Bosanskohercegovački HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj, svoje je ciljeve posljednjih mjeseci pokušavao ostvariti u bosanskohercegovačkom parlamentu kroz brojne političke intervencije i pregovore koje su vodili EU i SAD. Međutim, za to nije bilo većine. Sada je očito pojačan pritisak na Schmidta da udovolji zahtjevima HDZ-a kroz bonske ovlasti", komentira Standard.

„Kvazi monopol jedne stranke"

„Stručnjak za ustavno pravo i BiH iz Graza, Josef Marko objašnjava da je izborna komisija prethodno mogla odlučiti sama – ako se, primjerice, iz jednog od deset kantona ne može poslati hrvatski zastupnik, jer izborni kvocijent (tj. broj glasova) za tog kandidata nije bio dovoljan, dodatni hrvatski kandidat se šalje iz drugog kantona. Ovo diskrecijsko pravo o mogućnosti kompenzacijskih mandata sada bi, kaže Marko, eventualnom Schmidtovom odlukom moglo biti ukinuto", piše Standard. 

"Ako se to unaprijed regulira zakonom, onda diskrecija otpada”, kaže Marko za STANDARD. “Međutim, nakon svakog popisa morate prilagoditi formulu za knjiženje, jer mora postojati proporcionalna veza između popisa i mandata”, objašnjava on. "Ali drsko je ovaj proces zvati deblokadom, jer upravo oni koji traže deblokadu su blokatori", kaže Marko kako piše Standard.

„Marko također smatra da bi takva odluka visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam između različitih hrvatskih interesa, koji prevladavaju zbog hrvatskog stanovništva u različitim dijelovima zemlje. Jer propis, kako kaže, vodi u 'kvazi monopol jedne stranke', znači HDZ-a", piše Standard.

Razgovori između HDZ i SDA?

List piše da je u utorak zasjedalo Vijeće za implementaciju mira u BiH kako bi raspravljalo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona.

„No, dogovor u Vijeću, u kojem su između ostalih zastupljenje SAD i Njemačka, nije postignut. Prema tvrdnjama diplomata, Hrvatska je ranije tražila od Sjedinjenih Država da surađuju sa Schmidtom na promjeni Izbornog zakona. SAD pak ima interes prodati Hrvatskoj vojnu opremu i držati zemlju čvrsto na proameričkom kursu."

„Osim toga, u Washingtonu postoji jaka struja koja želi postići dogovor između najjačih hrvatskih i najjačih bošnjačkih stranaka, HDZ-a i SDA, na temelju Washingtonskog sporazuma iz 1994. Nakon Schmidtove inicijative trebali bi navodno uslijediti razgovori sa strankama. Stranci demokratske akcije se čini posebno primamljivim ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora. Međutim, nije jasno hoće li Schmidt doista koristiti bonske ovlasti", piše Standard.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu