Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je bila na dužnosti već pet godina kada je 2010. posjetila Bukurešt. U glavnom gradu Rumunjske je bila i 2008. na samitu NATO-a, na kojem je blokirala brzo približavanje Gruzije i Ukrajine Sjevernoatlantskom savezu. Merkel nije željela iritirati Moskvu. Posljedica te blokade se danas osjeća u cijeloj Europi.

Prije Angele Merkel Bukurešt je 1999. posjetio kancelar Gerhard Schröder, koji je pred rumunjskim parlamentom opravdavao bombardiranje SR Jugoslavije koje je pokrenuo NATO. On je bio prvi njemački kancelar koji je poslije 21 godine posjetio Rumunjsku. Njemačkog kancelara Helmuta Schmidta je 1978. ugostio nacionalno-staljinistički diktator Nicolae Ceausescu.

Na neki način će na dnevni red Olafa Scholza u godini 2023. utjecati odluka Angele Merkel iz 2008. Posjet se odvija u doba ruske agresije na Ukrajinu, koja s Rumunjskom ima granicu dugu 650 kilometara. Rat koji je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo na istočnom krilu Europske unije i NATO-a promijenio je i prioritete i arhitekturu europskih i transatlantskih odnosa.

Europa u vrtlogu centrifugalnih nastojanja

S jedne strane Europskoj uniji su potrebne reforme ako ne želi postati beznačajna, što bi i za nju i za njezine članice moglo biti fatalno. S druge strane EU, iscrpljena pojedinačnim interesima, doživljava regionalna preoblikovanja koja bi mogla štetiti cjelini. Jedan od takvih primjera je format Bukurešt 9. Bivše istočnoeuropske satelitske države Moskve, umorne od geopolitičke kratkovidosti starih europskih demokracija, pokušavaju se zajedno založiti za solidarnost u Uniji i za osiguravanje istočnog krila NATO-a.

Osim toga, poljski premijer Mateusz Morawiecki je prošli tjedan (28.03.) prilikom posjeta Bukureštu, predložio da se „u trokutu Ukrajina, Rumunjska, Poljska što prije – nakon pobjede Ukrajine i postizanja mira – provedu bitni strateški planovi o stvaranju nove gospodarske zajednice s preko 100 milijuna ljudi".

Te naznake centrifugalnih nastojanja bi trebale biti jedna od tema Scholzovog posjeta. Ali da bi se prebrodile razlike potrebni su prije svega povjerenje, zajednička sigurnosna politika i gospodarska stabilnost.

Unosno za njemačke tvrtke

Rumunjska se prethodnih godina pokazala kao stabilna zemlja za njemačke investitore. Preko 20.000 njemačkih firmi posluje u Rumunjskoj, najveći broj njih u kategoriji malih i srednjih poduzeća. Njemačka je najvažniji trgovinski partner Rumunjske, s najvećim obujmom direktnih investicija. Njemačke tvrtke su stvorile 300.000 radnih mjesta. To je jedan od razloga smanjenja nezaposlenosti skoro do nule u gradovima kao što su Temišvar, Sibiu ili Arad. Rumunjska je prema njemačkom modelu uvela dualno obrazovanje, što doprinosi povećanju broja dobro obrazovane radne snage. Središnja i zapadna Rumunjska imaju dobru infrastrukturu koja omogućava direktnu povezanost sa zapadnom Europom.

Međutim, višegodišnjim otezanjem prijema Rumunjske u Schengen otežan je slobodan protok roba i ljudi, a na to su se više puta žalili i njemački poduzetnici i njemačka vlada.

Investicije u naoružanje i energetsku sigurnost

Do sada su na čelu velikih njemačkih ulagača bile firme koje isporučuju komponente za automobile. Ipak, u sjenci rata u Ukrajini raste značaj vojne i energetske sigurnosti. Njemačka Vlada razmišlja o značajnom povećanju pomoći Ukrajini. Partnerske zemlje kao što je Rumunjska postaju atraktivne u takvim planovima. Predstavnici njemačke vojne industrije i rumunjski politički čelnici već su više puta razgovarali o obrani i gospodarstvu. Početkom 2023. je objavljeno da će jedna njemačka tvornica streljiva modernizirati rumunjske proizvodne pogone, kako bi se tu proizvodilo streljivo za Ukrajinu.

I europska energetska neovisnost je bitna dimenzija zajedničke sigurnosti. Brojni partneri iz Europske unije očekuju od Rumunjske da brže unaprijedi eksploataciju zemnog plina u Crnom moru. Ekološke alternative kao što su solarni paneli i vjetroparkovi sve su zanimljivije za njemačke firme.

Maia Sandu će biti u Bukureštu 

Republika Moldavija se nada snažnoj financijskoj pomoći Europske unije i Rumunjske. Putinov rat je ovu malu zemlju gurnuo u veliku krizu. U Kišinjevu stalno ponavljaju da je samo herojski otpor ukrajinske vojske ruskom agresoru sačuvao Moldaviju od Putinovog imperijalizma.

U međuvremenu su Washington i Bruxelles uvidjeli ranjivost Moldavije. Srčan nastup moldavske proeuropske predsjednice Maie Sandu uvjerio je partnere u Europskoj uniji i NATO-u da više pomognu maloj zemlji. Sandu će zato sudjelovati na trilateralnom sastanku s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.

Njemačka je kao i Rumunjska pomogla Moldaviji da prevlada energetsku krizu prošle zime. Osim toga, Rumunjska, Njemačka i Francuska su prošle godine organizirale donatorsku konferenciju na kojoj je Moldaviji obećano 1,3 milijarde eura. Međutim, do sada je samo manji dio obećanog novca stigao u Kišinjev. Zemlja je u teškoj gospodarskoj situaciji i hitno joj je potrebna financijska podrška. Inače bi korumpiranim političarima bliskim Kremlju moglo poći za rukom da do izbora 2025. preokrenu proeuropsko raspoloženje u zemlji. I Rumunjska je pred sličnim problemom. Tamo će 2024. biti izborna godina na svim razinama. Već sada su proruski i antizapadni nacionalistički političari u usponu. U Bukureštu se Scholzov posjet ocjenjuje kao znak da je Njemačka prepoznala ulogu Rumunjske u novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu