Umjesto da se bori protiv korone, Dodik se bori protiv BiH
21. mart 2020
Velika globalna pandemija korone je tu. Odjednom su sve važne teme otišle u drugi plan, a države svakodnevno vode ogorčenu borbu protiv brzog širenja virusa.
Politički odgovorne osobe u različitim evropskim zemljama djeluju dosta različito. Kako u EU tako i na Balkanu. Neki moraju shvatiti da se sada radi o ljudima, a ne o njima samim. Drugi nastavljaju kuhati svoju vlastitu supu i hvale se vlastitim mjerama protiv korone, umjesto da, što je više moguće, prikupe stručnih mišljenja i na osnovu toga, što brže izvrše potrebne korekcije dosadašnjih mjera.
Među notorno nejedinstvenim političarima u BiH se kroz pandemiju razvila iznenađujuća spremnost za povratak na saradnju i to među obje administrativne jedinice i oba entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH. Međutim, situacija u cijeloj Bosni i dalje ostaje problematična.
Vodeći političari iz RS i FBiH su se nakon jednogodišnjeg međusobnog blokiranja oko formiranja nove vlade sada prvi put sastali zbog koronavirusa. Razgovaralo se o hitnim mjerama i vanrednom stanju. Čak je i Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva cijele Bosne i najveći zagovornik uništenja zajedničke države, odustao od svoje notorne blokade zajedničkih institucija - ali samo u vezi s odlukama o pandemiji. Međutim, blokada državnih institucija i dalje ostaje.
Stanje u Bosni dakle i dalje ostaje problematično. Neodgovorni političari i dalje blokiraju funkcioniranje zajedničke države.
Podsjećanja radi: Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u februaru presudio da je država vlasnik poljoprivrednog zemljišta, a ne entiteti. Prethodno je parlament Republike Srpske usvojio zakon kojim je to zemljište dato srpskom entitetu.
Milorad Dodik je odbio tu presudu. Od tada blokira saradnju u institucijama cijele Bosne kako bi na silu promijenio sastav Ustavnog suda - i time omogućio novu, drugačiju presudu. U Ustavnom sudu su do sada sjedila dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata i tri međunarodna suca koje bira Evropski sud za ljudska prava. Nedavno je njemačka sutkinja, prof. Angelika Nussberger, bivša potpredsjednica EUGM-a, imenovana za novu sutkinju Ustavnog suda BiH. Dodik želi promijeniti ovaj sastav Ustavnog suda - i time ukinuti jedinu državni instituciju koja nezavisno funkcioniše.
Usred krize sa koronavirusom Dodik razmatra otvoreni državni udar: Bosna bi trebala nestati kako bi on mogao vladati nezavisnom Republikom Srpskom. S obzirom na pandemiju, u EU je sada porasla spremnost pružanja financijske podrške zdravstvenim sistemima zemalja na Zapadnom Balkanu.
Komisija EU želi preko Fonda solidarnosti EU pružiti brzu pomoć ne samo državama članicama već i zemljama kandidatima Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. To ne pomaže Bosni i Hercegovini. Tonino Picula, socijaldemokrat, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i zastupnik u Evropskom parlamentu, predlaže da se višak sredstava EU iz lonca za podršku zemljama kandidatkinjama treba na nebirokratski način dati i zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice EU, poput Bosne, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije.
Ali pošto zbog Dodikove blokade cijela bosanska vlada do sada nije bila u stanju usvojiti budžet, zemlja ne može iskoristiti takvu financijsku pomoć. Čak i u vrijeme vanrednog stanja, Milorad Dodik svoje etničko-nacionalne interese otvoreno postavlja iznad potrebnih interesa građana Bosne i Hercegovine. On ne želi samo da vanjske granice BiH, već i entitetske linije razgraničenja, osiguravaju pripadnici policije RS što je očito kršenje Ustava, jer prema Dejtonu ne postoje granice između bosanskih entiteta, već samo "linije razdvajanja". Milorad Dodik čak ni u kriznim vremenima ne gubi vrijeme već radi na ostvarenju svojih ciljeva.
Bosna i Hercegovina je već izgubila sposobnost funkcioniranja kao cjelokupna države. Iznutra se zemlja više ne može zaštititi od kolapsa. Zemlji je potrebna pomoć iz vana.S obzirom na pandemiju koronavirusa međunarodna zajednica sada ne samo da mora pružiti medicinsku, već i neposrednu financijsku podršku za jačanje jedinstva zemlje kako bi spriječila prijeteće konflikte i raspad Bosne.
Prof. dr Kristijan Švarc-Šiling bio je od 1982. do '92. ministar za poštu i telekomunikacije u vladi kancelara Helmuta Kola. Iz protesta prema suzdržanosti njemačke vlade tokom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni medijator za BiH, a u periodu 2006-2007. obavljao je funkciju Visokog predstavnika u BiH. Povremeno piše kolumne za DW.