Susretom s ministrom spoljnih poslova Njemačke Hajkom Masom, razgovorima u Odboru njemačke privrede za istočnu Evropu, ali prije svega obraćanjem Odboru Bundestaga za Evropsku uniju, ministar Selaković je domaćinima u Berlinu još jednom ukazao na privrženost svoje zemlje tzv. evropskom putu. To je možda i potrebno, jer svaki put kada na Surčin sleti neki avion s vakcinama iz Moskve ili maskama iz Pekinga u Briselu , ali i u Parizu i Berlinu, pojave se sumnje u iskrenu privrženost Beograda evrointegracijama.

Vakcine iz Kine i Rusije

Vrhunac dvodnevnog Selakovićevog boravka u Berlinu svakako je bio susret s kolegom po položaju Hajkom Masom. Njemački ministar je, prema sopstvenim riječima, još od sredine prošle godine u nekoliko navrata planirao da otputuje u Beograd, ali mu je korona pomrsila račune. Sada je, međutim, najavio da će posjetiti Beograd i novu zgradu njemačke ambasade „kad god se za to pruži prilika“.

Pandemija je bila i tema relativno kratkog razgovora dvojice ministara, i tu Mas nije propustio da pohvali Srbiju za uspješnu strategiju kada je u pitanju vakcinacija. Na pitanje novinara da li smatra da je sporno to što Srbija nabavlja vakcine od Kine i Rusije, Mas je odgovorio samokritikom:

- pročitajte još: Vučićev gest "(pseudo) solidarnosti" urbi et orbi

„Ja ne kritikujem kao neki u Njemačkoj to što Srbija od Kine i Rusije dobija vakcine. Mislim da bi mi u EU trebalo više da govorimo o tome kako ćemo do kraja maja da u preko 140 zemalja isporučimo vakcine – samo na zapadni Balkan više od milion vakcina, a u Srbiju 300.000. Naš problem je što o tome ne govorimo dovoljno glasno“, rekao je Mas i, onako usput, dodao da je EU, posmatrano po glavi stanovnika, vakcinisala dvostruko više građana nego Rusija i Kina.

Selaković je ukazao na to da Srbija  ni od koga nije dobila vakcine, već da ih je kupila, kako od Rusije i Kine, tako i od proizvođača sa Zapada.

Bilo je naravno riječi i o putu Srbije u Evropsku uniju i tu je Mas rekao da Njemačka podržava taj put, ali posebno reforme na području vladavine prava i slobode medija. Selaković je na to objasnio da je od svog domaćina zatražio da, kada šalje prigovore o reformama na planu vladavine prava, Njemačka bude konkretnija, te da jasnije ukaže o kojim nedostacima se radi. „To je u prošlosti pomoglo“, dodao je Selaković.

Mas je izbjegao da odgovori na pitanje DW da objasni činjenicu da Srbija za vrijeme prošlogodišnjeg predsjedavanja Njemačke Savjetu EU nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje u pregovorima. „Njemačka je bila, kad je proširenje u pitanju, zaokupljana procesom otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom“, odgovorio je zaobilazno Mas.

Njemačka ozbiljno shvata strah od „Velike Albanije“

Seleković je zadovoljan svojom nastupnom posjetom Berlinu i brojnim razgovorima koje je tu imao. On je pred Odborom Bundestaga za EU, koji je iz pandemijskih razloga zasjedao u krnjem obliku, rekao da je Beograd privržen dijalogu s Prištinom, ali da isto tako postoje „mnoge poteškoće“ u ostvarivanju tog dijaloga.

„Nas zabrinjavaju i sve brojnije aktivnosti koje sinhronizovano i otvoreno sprovode vlasti u Prištini i Tirani na realizaciji ideje o ’velikoj Albaniji’, što je prijetnja, ne samo za Srbiju, već i za stabilnost čitavog regiona“, rekao je Seleković pred Odborom za EU. Ujedno je i pozvao domaćina u pomoć: „Srbija očekuje snažno i nedvosmisleno djelovanje partnera na suzbijanju takvih ambicija“.

Domaćin je, kako za DW kaže član Odbora i predsjednik Parlamentarne grupe za jugoistočnu Evropu Josip Juratović (SPD), „ozbiljno shvatio“ strahove Beograda. Juratović je ukazao na to da je Njemačka apsolutno protiv svake ideje nekakve „Velike Albanije" koja uvijek iznova kruži političkim diskursom u tom dijelu Evrope. „To su uostalom nalazi i u koalicionom ugovoru aktuelne demohrišćansko-socijaldemokratske vlade Njemačke“, rekao je Juratović. A na to je tokom susreta sa Selakovićem ukazao i ministar Mas.

Ugodna atmosfera, neugodna pitanja

Juratović je jučerašnji (3.3.) nastup ministra Selakovića pred Odborom i Parlamentarnom grupom za jugoistočnu Evropu (kojoj je on na čelu) ocijenio kao pozitivne i uspješne. „Ministar je kvalitetno predstavio pozitivan ekonomski razvoj i rast stranih investicija“, rekao je Juratović.

No, Odbor je isto tako Selakovića u Beograd otpratio i sa nekoliko neugodnih pitanja. Jedno se odnosi na nepopularnost Evropske unije među mladima u Srbiji i pitanje šta vlada u Beogradu čini kako bi se poboljšao imidž EU koja je daleko najvažniji investitor u toj zemlji. Selaković je rekao da će vladi prenijeti tu zabrinutost poslanika Bundestaga.

Drugo neugodno pitanje odnosilo se na bojazan od prevelike (finansijske) zavisnosti Srbije od Kine, što bi moglo negativno da se odrazi na približavanje Evropskoj uniji. Selaković je domaćina uvjeravao da su te bojazni neosnovane i da vlada Srbije „drži pod kontrolom“ zaduženost prema Kini.

- pročitajte još: Kineske vakcine: alat Srbije u igri sa Briselom

Proljećna diplomatska ofanziva

Posjetu Nikole Selakovića Berlinu trebalo bi posmatrati i u svjetlu spoljnopolitičke ofanzive koju je prije dva dana najavilo njemačko Ministarstvo spoljnih poslova. Jer, kako je saopšteno, a to isto je u četvrtak ponovio i Mas, „strateška suverenost" Evrope nezamisliva je bez zemalja zapadnog Balkana. Zato njemački ministar spoljnih poslova u svrhu „razmjene mišljenja“, nakon susreta sa Selakovićem sljedećih nedjelja u odvojenim posjetama prima i ministre spoljnih poslova Bosne i Hercegovine i Albanije. Kako je potvrđeno za DW, ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković u Berlin dolazi sljedeće nedjelje. U taj niz aktivnosti svrstava se i posjeta crnogorskog ministra spoljnih poslova Đorđa Radulovića početkom godine Berlinu.

- pročitajte još: Mladima Zapadnog Balkana je potrebno više od konferencije

U Berlinu su svjesni gdje trenutno leže frustracije zemalja zapadnog Balkana, onih koje su u nabavci vakcina sve karte položile na EU. Zato se i ističe da je u Briselu još na početku pandemije odobreno 3,3 milijardi evra za podršku zemljama zapadnog Balkana u savladavanju posljedica korona-krize. Kasnije, tokom jeseni prošle godine, donesen je još jedan ekonomski i investicioni plan ukupne vrijednosti devet milijardi evra. Tome bi trebalo pridodati i 70 miliona evra za finansiranje vakcina.

Takođe se prenosi da Njemačka „misli ozbiljno“ kada je riječ o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zato će ovog ljeta Berlin biti domaćin novog samita u sklopu tzv. „Berlinskog procesa“ a u Ministarstvu spoljnih poslova nadaju se da će učesnici moći tome i fizički da prisustvuju. Tako bi Berlin mogao da nadoknadi ono što je tokom predsjedavanja EU propuštemo zbog pandemije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android