1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Selefije radikalizirale muslimane na Balkanu

Jasmina Rose9. decembar 2014

Od 10.000 stranih boraca na sirijskim i iračkim ratištima je 700 sa Balkana. Uglavnom su to Bošnjaci iz BiH i Sandžaka i Albanci sa Kosova, iz Makedonije i Albanije. Štampa piše i kako su oligarsi opljačkali Srbiju.

Symbolbild Islamischer Staat
Foto: Getty Images/K. Cucel

Neue Zuercher Zeitung u podužem tekstu navodi: "Kao većina dobrovoljaca sa Zapada, i oni iz jugoistočne Evrope se uglavnom priključuju islamističkim grupama Jabhat al Nustra i Islamska država. U međuvremenu ipak se većina bori na strani islamske države. Razlozi za to su isti kao kod njihovih istomišljenika koji dolaze iz zapadnih zemalja. Pošto njihovo znanje arapskog rijetko seže dalje od vjerskih floskula, za njih je "Islamska država", koja ima internacionalni profil, puno atraktivnija od grupa koje su isključivo sastavljene od Arapa ili Sirijaca. Pri tome oni se ciljano šalju u jedinice, u kojima su drugi ljudi iz njihovih zemalja.

Čini se da je u islamističkim grupama udio džihadista sa Balkana, s obzirom na muslimansko stanovništvo u njihovim zemljama, manji nego broj onih koji se regrutuju iz zapadnih zemalja kao što su Francuska, Belgija ili Danska. Razlozi za to su različiti. Muslimani iz jugoistočne Evrope nisu useljenici, oni žive u svojoj domovini i nemaju probleme sa identitetom ili integracijom u društvu. Problemi migranata druge ili treće generacije na Zapadu su im nepoznati. Kod njih se ne radi ni o konvertitima, dok su recimo trećina dobrovoljaca koji iz Francuske odlaze da se bore na strani "Islamske države" konvertiti.

Selefije su nakon rata proširile svoj uticaj u Bosni ali i na Zapadu, posebno u Njemačkoj i FrancuskojFoto: picture-alliance/dpa/Britta Pedersen

Salafističke grupe su se na Balkanu najprije pojavile u BiH. Tokom rata, u periodu od 1992. do 1995, u Bosnu je došlo oko 2.000 boraca sa Bliskog istoka, koji su se borili u jedinici Al Mujahed. Nakon rata se tamo proširio uticaj zemalja Perzijskog zaliva, najviše Saudijske Arabije. Nove struje na Balkanu nazvane su vehabijskim. One su naišle na muslimane, koji su decenijama živjeli u sekularnim državama i koji su u načelu jako malo znali o sopstvenoj vjeri. Dio vehabija odbacuje bh. državu, zakon i politički sistem i traži uvođenje šerijatskog zakona. Najpoznatija je grupa iz Donje Maoče. Selefijske grupe su međutim najaktivnije na internetu. Tradicionalni bosanski islam je za njih nedovoljno islamski.

SIPA je sredinom novembra uhapsila 11 lica, za koje se sumnja da su regrutovali borce iz BiH za "Islamsku državu" ili da su finansirali terorističke grupe. Dva mjeseca ranije je u operaciji Damask uhapšeno 16 lica, među njima i Husein Bilal Bosnić, vodeća figura bh. selefija. On je pozivao na globalni sveti rat - džihad i pravdao zvjerstva IS-a. Tokom rata u BiH Bosnić se borio u jedinici El Mudžahid. Kako se procjenjuje u Sarajevu, u prethodne tri godine je 150 muslimana iz BiH otišlo u Irak ili Siriju, kako bi se borili na strani džihadista. 20 njih je izgubilo život."

Zemlje u kojima su selefije i vehabije posebno jake i aktivne

Kako su oligarsi opljačkali Srbiju

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Prije nego što se Miroslav Bogičević svojim privatnim avionom uspio otisnuti u visine, uhapšen je na aerodromu. Njegov razgranati Holding Farmakom uspio je napraviti 450 miliona eura duga, javili su mediji, pozivajući se na vlasti. Ranije je uhapšen Goran Perčević, koji je navodno sjedio na brdu duga od 220 miliona eura. Skupa sa još jednim super-bogatašem oni su državu olakšali za najmanje milijardu eura, javile su Novosti, zbrajajući optužnicu i informacije dobijene u predistražnim radnjama. "Njihov poslovni model" je javnosti prezentirao premijer Aleksandar Vučić.

Aleksandar VučićFoto: DW/B. Marx

Nepokrivenim kreditima oni su pet državnih banki doveli na klimave noge. Po tom "sistemu" su sumnjivi biznismeni političare naveli da im bez pokrića odobravaju kredite u desetinama miliona eura. Pojedini političar bi tako dobio jedan do dva miliona eura provizije. Radilo se, kako je rekao Vučić, o o zajedničkom poduhvatu pljačkanja države."Postaneš direktor (banke) a onda mi daš kredit. Svi prave poslove, postaju sve bogatiji, imaju privatne avione a Srbija mora sve da plati. Ovakvog pljačkaškog biznis više neće biti", rekao je Vučić. No, nijedan političar za to do sada nije odgovarao. Beograd, Brisel i Vašington se slažu u stavu da je privatizacija državnih firmi nakon propasti komunizma organizovana na kriminalan način. Pa ipak niko od poznatih superbogataša koji su kupovali državne firme, do sada nije morao da odsluži kaznu. Miroslav Mišković i njegov sin su nakon pola godine istražnog zatvora na slobodi, proces nije ni počeo", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Hrvatski energetski planovi

Neočekivana odluka Rusije da odustaje od gasovoda South Stream dočekana je u Hrvatskoj, za razliku od Srbije, veoma opušteno, piše Neue Zuericher Zeitung. "Hrvatska ukazuje na alternativne projekte i povećan značaj Azerbejdžana u pogledu isporuka gasa. Istinsko odustajanje od "Južnog toka" pomoglo bi Hrvatskoj da se pozicionira kao regionalna energetska sila. Centralna stavka ambicioznih planova je terminal za tečni gas na Krku, koji treba biti izgrađen finansijskom podrškom EU. Sa kapacitetom od šest miliona kubinih metara godišnje, terminal bi mogao prerađivati duplo više gasa nego što je Hrvatskoj potrebno.

EU je već platila izradu tehničkih planova. Još ove godine će Zagreb odlučiti, koja firma će dobiti posao eksploatacije rezervi nafte i gasa u Jadranskom moru. Da li je optimizam hrvatskog ministra privrede opravdan, tek će se pokazati. Nejasnoće postoje ne samo u pogledu rezervi nafte i gasa, za koje su pouzdane procjene moguće tek u roku od 3 do 5 mjeseci. Teritorijalne pretenzije Hrvatske i Crne Gore se preklapaju u vodama ispod kojih su potencijalni resursi, što bi moglo uplašiti investitore. Naftne platforme u vodi i slika ljepljivih uljanih tepiha sada je alarmirala i Turističku zajednicu Hrvatske, piše između ostalog Neue Zuericher Zeitung.

Hrvatska nije zabrinuta zbog odustajanja Rusije od gradnje gasovoda Južni tokFoto: BGNES