Posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo lako za Kim Kyu Li. Ova 46-godišnja Sjeverna Korejka živi u Londonu i muče je velike brige. Od 9. listopada/oktobra 2023. ona ne zna što se događa s njenom mlađom sestrom Kim Cheol Ok.

Taj dan je Kim Cheol Ok iz Kine protjerana u Sjevernu Koreju. "Ja sam sigurna da je tuku", kaže Kim Kyu Li za DW. I dodaje kako je već ranije nekoliko članova njihove obitelji zadesila ista sudbina.  Zatočene osobe se zlostavljaju,  a osim toga daje im se jako malo hrane, kaže ona: "Oni jedu miševe i žohare, razbole se zbog toga." Kim Kyu Li jako strahuje od toga da njena sestra neće preživjeti takve torture.

Bijeg iz zemlje se u Sjevernoj Koreji, na čijem čelu je diktator Kim Jong-un, smatra teškim prekršajem, koji se sankcionira rigoroznim kaznama. Osobe, koje bez dozvole napuste zemlju, u Sjevernoj Koreji se smatraju izdajnicima. Oni završe iza rešetaka. Po navodima Ujedinjenih naroda (UN), u sjevernokorejskim zatvorima i kaznenim logorima su zlostavljanja i mučenja svakodnevna pojava.

Masovna deportacija

Sestra Kim Kyu Li nije bila jedina osoba koja je tog 9. listopada/oktobra bila deportirana u Sjevernu Koreju. Samo na taj dan je očigledno provedena masovna deportacija: oko 500 Sjevernih Korejaca koji su živjeli u Kini je uz primjenu sile prebačeno u njihovu domovinu. To je potvrdio Ethan Hee-Seok Shin iz Transitional Justice Working Group. Oni su iz kineskih zatvora, uz stroge sigurnosne mjere, autobusima i kamionima vraćeni u Sjevernu Koreju - i to preko pet graničnih prijelaza, koje je na  dokumentirala spomenuta organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Južnoj Koreji.

Predaja zatočenika se dogodila uglavnom na mostovima, koji se nalaze na rijekama Tumen i Yalu, uzduž zajedničke granice. O pojedinostima se malo zna, ali jedan detalj otkriva Yoo Suyeon iz organizacije za zaštitu ljudskih prava Korea Future, koja već godinama snima intervjue s bjeguncima iz Sjeverne Koreje. "Na sredini mosta su im skinute kineske lisice i stavljene su im sjevernokorejske. " A one su, u usporedbi s kineskim, "zahrđale i stare".

Prioritet su IT-specijalisti

Tokom pandemije koronavirusa, režim u Pjöngjangu je tri i po godine rigorozno zatvorio državne granice. Nakon ponovnog otvaranja u ljeto 2023., Sjeverna Koreja i Kina su se navodno dogovorili oko toga da Kinezi deportiraju veći broj ljudi iz Sjeverne Koreje.

Vrhovni prioritet su bili oni ljudi, koji su ranije tijesno surađivali s režimom Kim Jong-Una. Primjerice diplomati, koji su htjeli pobjeći, ili hakeri koji su po nalogu režima bili uključeni u kibernetičke operacije u Kini. To su tvrdnje, koje je nekoliko stručnjaka izjavilo u razgovoru s DW-om, neovisno jedni o drugima. Oni se pritom pozivaju na povjerljive informante, čiji identitet mora ostati tajan iz sigurnosnih razloga.

Režim u Pjöngjangu je vjerojatno bio posebno zainteresiran za tim IT-stručnjaka i druge ljude, koji su imali pristup osjetljivim informacijama. Oni su, kako se navodi, bili u prvoj grupi od 80 deportiranih koji su već koncem kolovoza prebačeni u Sjevernu Koreju. Postoji velika zabrinutost da bi te osobe ostatak svog života mogle provesti u kaznenim logorima za političke zatvorenike, odnosno da se više nikada neće ništa saznati o njima.

Posljednji znak života…

Kim Cheol Ok je 9. listopada/oktobra smjela obaviti samo jedan kratak telefonski poziv, kako bi informirala svoju obitelj o predstojećoj deportaciji u Sjevernu Koreju. Za to je dobila dozvolu da nakratko upotrijebi mobitel jednog kineskog čuvara.

I za nju, ali i za njezinu obitelj je deportacija bila šok. 40-godišnja Cheol Ok je u Kini živjela već 25 godina. Njena sestra u Londonu je opisuje kao mirnu, ali jaku osobu, punu energije. Cheol Ok je 1998. pobjegla iz Sjeverne Koreje, godinu dana nakon njene starije sestre Kyu Li. U vrijeme njenog bijega u Sjevernoj Koreji je vladala nezabilježena glad.

Kada je Cheol Ok, kao 14-godišnjakinja, stigla u Kinu, jedan krijumčar ju je „udao“ za muškarca koji je bio 30 godina stariji od nje. Njih dvoje imaju jednu zajedničku kćerku, ona je kineska državljanka.

Bez papira

Cheol Ok nikada nije dobila službenu dozvolu boravka u Kini, živjela je povučeno u jednom ruralnom predjelu u pokrajini Jilin na sjeveroistoku Kine. Radila je na polju, a kasnije i u restoranu. Njen muž se dobro odnosio prema njoj, priča njena sestra Kyu Li.

U travnju/aprilu ju je uhapsila kineska policija, vjerojatno prilikom pokušaja da napusti zemlju. "Nije ništa napravila, njen jedini grijeh je što je rođena u Sjevernoj Koreji", kaže Kyu Li.

Deportacija Cheol Ok u njenoj je obitelji ponovno otvorila rane, koje zapravo nikada nisu ni zacijelile. Osim Kyu Li, i jedna druga, starija sestra je uspjela pobjeći iz izolirane zemlje. I ona je prije toga bila zlostavljana u sjevernokorejskom zatvoru. Sjećanja na te scene je prate i danas: "Nakon što je Cheol Ok uhapšena u Kini, imam grozne noćne more", priča Kim Yu Bin, koja također živi u Londonu.

Za DW ona govori i o jednom bratu, koji je preminuo u sjevernokorejskom zatvoru. "Pretukli su ga na smrt, strpali u vreću od riže i bacili." To su joj, kaže, ispričali ljudi koji su bili s njim zatočeni u korejskom zatvoru. "To mi je slomilo srce."

Dokumentacija kršenja ljudskih prava

Mnogi ljudi iz Sjeverne Koreje, koji su uspjeli pobjeći u Južnu Koreju ili druge zemlje, svjedoče o stravičnim mučenjima. Izvještaj nevladine organizacije Korea Future se temelji na više od 1.000 izjava tih svjedoka. Tim izvještajem se dokumentira kršenje ljudskih prava u sjevernokorejskim kaznenim ustanovama.

Sudeći po tim svjedočanstvima, deportirane osobe su najprije bile podvrgnute saslušanju, u okviru kojeg se pokušava saznati što su bili motivi bijega? Jesu li to napravili iz ekonomskih razloga, kako bi pobjegli od gladi i siromaštva? Ili su namjeravali otputovati u Južnu Koreju, koju Sjeverna Koreja smatra smrtnim neprijateljem? Već i to se u Sjevernoj Koreji tretira kao politički motivirano kazneno djelo, odnosno kršenje apsolutne lojalnosti naspram toj zemlji i njezinom vodstvu, što se očekuje od svih stanovnika Sjeverne Koreje.

Bez obzira kakva se kazna nakon toga definira, svi zatočenici bivaju mučeni, objašnjava Yoo Suyeon iz Korea Future. "Neovisno o tome radi li se o ekonomskim izbjeglicama ili se te ljude tretira kao političke kriminalce, zatočenike se podvrgava pozicijskom mučenju. To znači da oni svaki dan moraju sjediti više od 12 sati prekriženih nogu. Svaki pokret i svaki zvuk može rezultirati individualnim ili kolektivnim kažnjavanjem." DW je razgovarao i s drugim ljudima iz Sjeverne Koreje, koji su bili deportirani iz Kine i koji su kasnije uspjeli pobjeći u Južnu Koreju. I oni su nam pričali o mučenjima u zatvoru.

Kina: "Nema dokaza za mučenja"

I prije početka masovnijih deportacija u kolovozu/avgustu 2023. iz Ujedinjenih naroda su pismenim putem apelirati na Kinu da ne deportira ljude iz Sjeverne Koreje. "Pribojavamo se da im zbog toga prijete teška kršenja ljudskih prava poput naprasnih i bezrazložnih hapšenja, mučenja, iznenadnog nestanka ili izvansudskih egzekucija", stoji u pismu koje je Povjerenstvo UN-a za ljudska prava uputilo Kini 18. srpnja/jula.

Oko dva mjeseca kasnije je vlada u Pekingu poslala odgovor UN-u. Tvrdi se kako "trenutno nema dokaza za mučenja ili takozvane 'masivne povrede ljudskih prava' u Sjevernoj Koreji, to je ono što stoji u odgovoru od 13. rujna/septembra. Dodaje se još kako su Sjeverni Korejanci ilegalni ekonomski migranti, a ne izbjeglice. I da zato za njih ni ne vrijedi posebna zaštita, koja se temelji na Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama, tvrdi Kina.

Južnokorejski stručnjak za međunarodno pravo Ethan Hee-Seok Shin iz Transitional Justice Working Group tu argumentaciju smatra nevjerodostojnom. Kina je, kaže on, "dužna da ne šalje ljude u one zemlje u kojima im prijeti mučenje ili progon". To načelo je sastavni dio Ženevske konvencije i Konvencije protiv mučenja. Kina je ratificirala oba dokumenta, odnosno ugovore.

DW je u više navrata zatražio očitovanje o ovoj temi i od vlade Sjeverne Koreje, ali i Kine. Kina nije reagirala. A sjevernokorejsko veleposlanstvo u Berlinu je u kratkom odgovoru te prigovore nazvalo "manipulativnom propagandom", iza koje stoje "neprijateljske snage" poput SAD-a.

Javni pritisak

Obitelji osoba, koje su zatočene u Sjevernoj Koreji, u pravilu ne istupaju u javnosti, kako svoje najmilije ne bi izložili dodatnoj opasnosti. No, Kim Kyu Li je odlučila da javnost sazna za njenu borbu oko izgubljene sestre. Ona je čak otputovala u New York, kako bi tijekom jedne konferencije Međunarodnog kaznenog suda pokušala upozoriti svijet na sudbinu Cheol Ok.

"Cheol Ok, ostani jaka i nemoj se predati", to je poruka koja ona šalje svojoj sestri tokom razgovora s DW-om. Iako i sama zna da je njena sestra ne može čuti.

Teško je za očekivati da će ona biti puštena iz zatvora, kaže Ethan Hee-Seok Shin, čija organizacija pomaže obitelji Kim Cheol Ok. "Ali se ona barem nada, baš kao i mi, da bi ovakva javna pažnja mogla otežati namjere vlasti Sjeverne Koreje da je muče ili zlostavljaju."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu