Prošla je više od godinu dana otkako su ukrajinske snage zarobile dvojicu sjevernokorejskih vojnika u ruskoj Kurskoj oblasti, ali sudbina ova dva muškarca još uvijek je neizvjesna. Aktivisti optužuju vladu Južne Koreje da odugovlači.

Zarobljeni vojnici su zatražili da ne budu vraćeni u Sjevernu već u Južnu Koreju. Na sjeveru bi mogli biti kažnjeni zbog toga što su dopustili da budu zarobljeni živi.

„Neću preživjeti povratak. Svi ostali su se raznijeli. Ja sam zakazao,“ rekao je jedan od vojnika za južnokorejski list Hankook Ilbo.

Ujedinjeni narodi su se također uključili u rješavanje ovog pitanja. Specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava u Sjevernoj Koreji rekao je u februaru da Ukrajina treba pratiti međunarodni protokol i ne slati ratne zarobljenike na mjesto gdje bi mogli biti mučeni.

„Bio bih zahvalan Južnoj Koreji ako bi me primili. Ako ne, ništa ne mogu učiniti,“ citirao je list jednog od vojnika.

Zarobljenici bi u Sjevernoj Koreji vjerojatno smatrani izdajnicima. Aktivisti i sjevernokorejski disidenti rekli su za DW da sjevernokorejska vojna doktrina izričito zabranjuje predaju za svoje vojnike.

„Režim je svojim vojnicima rekao da se ubiju ako im bude prijetilo da budu zarobljeni u Ukrajini,“ rekla je za DW Kim Eujin, koja je kao tinejdžerka pobjegla iz Sjeverne Koreje 1990-ih.

„Ova dvojica muškaraca nisu slijedila te naredbe,“ dodala je Kim, „i nisu se ubili — čak i ako su pokušali.“

„Ne znamo kako će režim reagovati na vojnike, koji nisu izvršili naredbu da se ubiju umjesto da budu zarobljeni, jer se to nikada ranije nije desilo,“ rekla je Kim.

„Ali pretpostavljam da će ih smatrati izdajnicima,“ dodala je. „I to neće biti samo oni: njihove porodice će također biti kažnjene.“

Odmazda može pogoditi i tri generacije

U intervjuima, muškarci su rekli da se nisu bojali borbe u Ukrajini, ali su znali da bi zarobljavanje moglo donijeti teškoće njihovim porodicama zbog doktrine Pjongjanga: „Odmetnik donosi kaznu za tri generacije."

Pogled u istoriju pokazuje da su tokom i nakon Korejskog rata vraćeni ratni zarobljenici navodno bili izloženi prisilnom radu i klasifikovani kao neprijateljski elementi,“ rekao je Peter Oh iz Free Korean Association, koja pomaže sjevernokorejskim izbjeglicama u Sjedinjenim Državama.

„Ovi pritvorenici vjerovatno se plaše sličnih posljedica ako se vrate,“ rekao je Oh.

„Moguće su i posljedice za njihove porodice,“ dodao je. „Ali sjevernokorejska vlada možda će nastojati izbjeći ekstremne mjere kako bi izbjegla međunarodnu istragu.“

Da li se južnokorejski predsjednik Lee boji naljutiti Pjongjang?

Prema članu 3. južnokorejskog ustava, Sjevernokorejci se i dalje smatraju građanima Juga i prema tome imaju pravo živjeti u Južnoj Koreji.

Međutim, više od godinu dana nakon zarobljavanja dvojice vojnika, vlada Južne Koreje izgleda nije posebno željna prihvatiti ove ratne zarobljenike.

„Odgoda je posljedica složenih međunarodnih pravnih i diplomatskih odnosa i začkoljica koje se odnose na Ukrajinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Južnu Koreju“, pojašnjava Oh.

„Iako je južnokorejska vlada iskazala opšti interes, nije poduzela direktne korake, vjerovatno zbog osjetljivih geopolitičkih implikacija“, “ dodao je ovaj ekspert.

Trenutno se čini da južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung želi poboljšati odnose s Pjongjangom.

Ustav Južne Koreje također uključuje član 4, koji se fokusira na „mirne odnose sa Sjeverom", kaže Oh i dodaje: „Naš stav je da, bez obzira na tumačenje ustava, vojnici imaju pravo tražiti azil u Južnoj Koreji ili trećoj zemlji, prema svojoj slobodnoj volji".

„Ne mislim da se dovoljno trude“

Pregovori između Seula i Kijeva o sudbini vojnika izgleda da su zapali u ćorsokak.

Korejski institut za nacionalno ujedinjenje objavio je 9. februara izvještaj da je „direktna komunikacija između lidera Južne Koreje i Ukrajine ključna“ za prevazilaženje zastoja. Bez postizanja dogovora, Ukrajina bi mogla biti obavezna predati muškarce Rusiji.

Sjeverna Koreja još se javno nije oglasila o dvojici ratnih zarobljenika u Ukrajini, iako je moguće da su pregovori vođeni iza zatvorenih vrata.

Prebjegla Kim Eujin tvrdi da ništa ne sprječava Ukrajinu da oslobodi muškarce, kao ni da ne postoji  „ništa u međunarodnom pravu“ što bi im zabranilo putovanje u Južnu Koreju. „Stalno govore da je to 'komplikovano pitanje', ali ne mislim da se dovoljno trude," rekla je Kim govoreći o vladi Južne Koreje.

„Predsjednik Lee, Ministarstvo za ujedinjenje i Ministarstvo vanjskih poslova čini se više brinu o tome da ne naljute Kim Jong Una nego da dovedu ove muškarce u Južnu Koreju,“ rekla je Kim i zaključila:

„Da se samo radi o njihovim ljudskim pravima, već bi bili ovdje. Čini se kao da vlada Južne Koreje zapravo traži razloge da ih ne primi“.