U utorak, 31. maja 2017. godine, ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel obratio se prisutnima u Berlinu na konferenciji ASPEN Insituta o Zapadnom Balkanu. On je tom prilikom naglasio važnost integracije Zapadnog Balkana u EU, ali i važnost međusobne saradnje zemalja ove regije.

"Današnja konferencija je rezultat odličnih odnosa između Češke Republike i Njemačke, zemalja koje su prošle kroz ratnu prošlost, ali i pomirenje i danas uživaju blisku vezu, ne samo svojih vlada, nego i između svog stanovništva. Ovo bi mogao biti dobar primjer za zemlje Zapadnog Balkana", započeo je svoj govor Sigmar Gabriel, naglasivši da zemlje regiona moraju uložiti mnogo više napora u cilju mira, prosperiteta, i evropske budućnosti svojih država.

Ministar je u obrazložio šta je to što ga posebno zabrinjava u regiji, ali iznio i prijedloge mjera kojima se negativni razvoj situacije u regiji može zaustaviti.

Povećane tenzije i sijanje straha

"Etničke i nacionalne tenzije, za koje se činilo da su davno prevaziđene, sada su u porastu. Glavni razlozi ovoga su unutar same regije. Tu mislim na sporo usvajanje reformi, korupciju, ekonomsku stagnaciju i političku nestabilnost. Primjetno je i da se strahovi i neriješene traume koriste da odvuku pažnju od stvarnih problema zemlje", rekao je on i izrazio zabrinutost što i zemlje izvan regije pokušavaju uticati na dešavanja na Balkanu.

"Koristeći stare političke metode, oni zavađaju zemlje regiona jedne protiv drugih i protiv EU. Tome ne pomaže ni činjenica da je EU preokupljena vlasititim problemima i daje utisak da je Zapadni Balkan ne zanima.Nešto se mora učiniti, jer događanja na Balkanu imaju direktan uticaj na Centralnu Evropu."

"EU pristup za šest država sa Zapadnog Balkana – to je naš cilj! To je najbolji put da se ova regija stabilizira dugoročno", rekao je on. 

"Članstvo u EU je izgubilo nešto od svoje privlačnosti za zemlje regiona u posljednjih nekoliko godina, kada je javnost shvatila da je proces pristupa izazovan i dug, a progres već postojećih reformi je daleko od vidljivog za lokalnu populaciju, ali to ne znači da do toga neće doći. Narodima na Zapadnom Balkanu nije lako. Pripadnici starije generacije pate najviše, ali ništa manje nesigurnost regiona ne osjećaju ni mlađe generacije".

"Nezaposlenost mladih je ponekada i iznad 60%. Ovo znači da mladi ljudi, koji su svojoj državi najneohpodiji za oporavak ekonomije, nemaju priliku da pronađu posao na domaćem tržištu rada. Posljedica toga je da mladi odlaze u velikim brojevima."

"Zbog toga mi je jasno da ne možemo jednostavno raditi stvari kao prije", zaključuje Gabriel.

"Društva na Zapadnom Balkanu su u važnoj transformaciji"

Treba se raditi zajedno i promijeniti priče koje se pričaju u EU, ali i na Zapadnom Balkanu, te ih prilagoditi realnosti. To se odnosi na sve strane. Uspješan proces transformacije treba mnogo snage i hrabrosti, a neophodno je dati i više priznanja činjenici da su društva na Zapadnom Balkanu u velikom rekonstruktivnom procesu, politički, ekonomski i društveno. S tim u vezi, Sigmar Gabriel moli političke elite Zapadnog Balkana da prestanu pričati pogrešne priče o EU.

"EU nije spasitelj koji može odmah riješiti sve probleme. Takva očekivanja mogu samo dovesti do razočarenja. S druge strane, EU nije ni sila koja prisiljava regionalne zemlje da implementiraju reforme. Razumijem da su ekonomske reforme teške i nepopularne, ali bez obzira na sve, usvajanje neophodnih reformi je u interesu svih balkanskih zemalja i njihovih građana. To je jedini način da države regiona poboljšaju ekonomiju, standard života i smanje stopu nezaposlenosti. "

"Usvajanje reformi nije usluga prema EU, nego je u interesu svih vaših građana", ponovio je Gabriel.

EU u regiju ulaže značajne napore

"Ne smijemo dopustiti da lokalno stanovništvo u Srbiji smatra da je Rusija najveći finansijski donator države. Ako ljudi nisi svjesni svega što EU radi, onda nije ni neobično što je njihov interes za članstvo ograničen", navodi Gabriel i kao primjer ističe aerodrom u Beogradu, gdje su putnici pozdravljeni velikim posterom kojim se slavi prijateljstvo između Srbije i Rusije, dok je žuto-plava zastava EU apsolutno nevidljiva.

"U ovom smislu trebamo napraviti promjene."

"Nije samo stvar priča koje moramo promijeniti. Drugi važan nivo su praktične stvari."  Sigmar Gabriel u tom kontekstu navodi važnost većeg učešća zemalja regiona u EU programima, jačanje regionalne saradnje, podršku ekonomskoj stabilnosti cjelokupne regije, infrastrukturne projekte kao što je autoput Srbija, Kosovo i Albanija, te IT standardizaciju u regiji. Veoma važno je i obrazovanje, sloboda medija i vladavina prava.

"Strani investitori su ovoj regiji neophodni, ali investitori neće ulagati ako primjete da vladavina prava nije shvaćena ozbiljno."

Za kraj svog govora Sigmar Gabriel navodi da je svjestan da sve navedene reforme i ulaganja koštaju, ali "ako ne držimo novac dostupnim, posljedice će poslije biti još skuplje za sve nas. Trebamo jake partnere u regiji."