Upravo nepredvidivost Donalda Trumpa najviše zabrinjava njemačke političare. Hoće li opet oštro kritizirati Njemačku, kao u prvom mandatu? Hoće li se buniti protiv NATO-a, posebice njegovih europskih partnera, ili čak prijetiti napuštanjem saveza?

Sve je to teško procijeniti – i izaziva određenu dozu nemira u Berlinu. Kada je savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponudila Trumpu "partnerstvo i prijateljstvo" nakon njegove izborne pobjede, u tome je također bila želja za pouzdanošću u teškim vremenima.

NATO je Njemačkoj neophodan

Malo ko sumnja da njemačko-američki odnosi počivaju na čvrstim temeljima, ni s ove ni s one strane Atlantika. Demokratski predsjednik Joe Biden uvijek je naglašavao da bi SAD branile “svaki pedalj teritorija NATO-a” u slučaju napada.

To je bilo umirujuće jamstvo za europske članice NATO-a. U slučaju sukoba, Njemačka bi sa svojih samo 180.000 vojnika i neadekvatno opremljenim Bundeswehrom bila elementarno ovisna o zaštiti vojnog saveza.

Međutim, pod republikancem Donaldom Trumpom zapuhat će drugačiji vjetar nego pod ubijeđenim transatlantistom Bidenom. Ne samo da Europa igra samo sporednu ulogu u Trumpovom geopolitičkom razumijevanju, daleko iza Kine i indo-pacifičke regije, već Trump također obranu Europe vidi prvenstveno kao europski zadatak – a ne američki.  

Europa mora više ulagati u svoju sigurnost

U ovom trenutku SAD plaćaju lavovski udio u okviru NATO-a, osiguravajući većinu trupa i ključne sposobnosti kako u oblasti izviđanja i prikupljanja obavještajnih podataka tako i na polju logistike. Trump, koji je članstvo u NATO-u često opisivao kao preskupo za Sjedinjene Države, mogao bi snažno smanjiti taj angažman.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) promptno je reagirao: "Mi Europljani moramo učiniti više za vlastitu sigurnost. Moramo doći do pravedne podjele tereta", rekao je on nakon Trumpove izborne pobjede - i pozvao svoje kolege iz Francuske, Poljske, Britanije i Italije na sastanak  kako bi razgovarali o obrambenoj sposobnosti Europe.

Poboljšanje obrambene sposobnosti Europe, nakon Trumpovog izbora, čini se hitnijim nego ikad - a Njemačka bi u tome mogla igrati vodeću ulogu. No trenutačno se Njemačka suočava sa krizom vlade, koja će najvjerojatnije dovesti do prijevremenih izbora 23. februara. Stručnjaci za sigurnost već dugo zahtijevaju da Europa mora biti u stanju izvoditi vojne operacije bez SAD-a.

Samom Trumpu se radi o novcu i "dogovorima", to sve može biti adut u pregovaranju - takav je stil politike već karakterizirao njegov prvi mandat (2017.-2021.). Već tada se redovito rugao onome što je smatrao preniskim njemačkim izdacima za obranu. Njemačka duguje NATO-u “ogromne iznose”, ustvrdio je Trump. Tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU) je reagirala iziritirano. 

Zaštita samo ako se izdvaja novac?

Za očekivati ​​je da će Trump opet aktualizirati pitanje izdvajanja za obranu. Na to je ponovno aludirao tokom predizborne kampanje. Svako ko ne ispuni NATO-ov "cilj od dva posto" - tj. ne uloži najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda u obranu - neće biti zaštićen od SAD-a, poručio je Trump praćen pljeskom svojih pristaša.

Stručnjakinja za sigurnost Ulrike Franke iz Europskog vijeća za vanjske odnose takve izjave smatra opasnima: "Već samo to neizmjerno potkopava NATO, jer se povjerenje u transatlanski vojni savez temelji na uvjerenju da će drugi saveznici priskočiti u pomoć", rekla je ona za DW.

Bivša glavna strateginja NATO-a Stefanie Babst također je zabrinuta zbog mogućeg drugog mandata Donalda Trumpa: "Trump ne vidi NATO kao savez vrijednosti, već kao udruženje koje pruža usluge". Ko plati, taj ima zaštitu - ovakav stav je stvarno otrov za NATO, kaže ona. Ruski predsjednik Vladimir Putin, dodaje ona, na kraju profitira od nesloge u NATO-u.

Hoće li uskoro biti rupa u njemačkom budžetu za obranu?

Može li Njemačka, kao navodni "platiša koji kasni", također ispasti iz obećanja nove američke administracije o zaštiti - unatoč američkom nuklearnom oružju stacioniranom ovdje, koje služi kao nuklearno odvraćanje?

Njemačka vlada je ove godine prvi put nakon nekoliko desetljeća potrošila dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu - čime je ispunila dobrovoljnu obvezu kao članica NATO-a. No, to je bilo moguće samo zahvaljujući jednokratnom tzv. posebnom fondu (zapravo novom zaduživanju) od 100 milijardi eura za Bundeswehr, koji je vlada stavila na raspolaganje nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Međutim: sredstva iz toga fonda će biti potrošena 2026. ili 2027. godine. Zadaća nove njemačke vlade će stoga biti trajno povećavanje budžeta za obranu. U protivnom bi Njemačka ponovno mogla pasti ispod dva posto i izložiti se kritici svojih saveznika. Tokom svog posljednjeg mandata Trump je čak zaprijetio povlačenjem dijela američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj – kao "sankciju" za ono što je smatrao nedovoljnim izdvajanjima za obranu. 

Postoji prijetnja prekida američke potpore Ukrajini

Drugo pitanje, koje zabrinjava Europljane, je vojna pomoć Ukrajini. I ovdje je SAD do sada najveći donator, a slijedi ga Njemačka. Trumpove izjave na tu temu izazivaju strahove da neće pružati daljnju američku pomoć.

Stručnjakinja za sigurnost Ulrike Franke sumnja da bi Europljani mogli nadoknaditi nedostatak američkih sredstava. Novac je, kaže, manji problem od opskrbe oružjem. "Po mom mišljenju, zaista veliki problem je vojna oprema. Mi smo svoje arsenale ispraznili u posljednje dvije i pol godine. Ono što nismo učinili dovoljno je da izgradimo našu industrijsku proizvodnju", kaže ona. Iako je Njemačka od početka rata u Ukrajini značajno povećala proizvodnju oružja, krenula je s niske razine, primjerice u proizvodnji municije.

Kakav će "dogovor" Trump predložiti Putinu?

Iritaciju u Njemačkoj izazvala je Trumpova glasna najava da će okončati rat u Ukrajini "za 24 sata". Moguće je da Trump "napravi neku vrstu dogovora s Putinom - a Europljani nisu dovoljno ujedinjeni, a ni stvarno u poziciji da odbace taj dogovor", kaže Franke za DW. Ovo je za nju "horor scenarij”.

Ako Trump pokuša sklopiti sporazum s Putinom, Ukrajina najvjerojatnije neće biti za pregovaračkim stolom – a neće ni Europa, pretpostavlja Thomas Kleine-Brockhoff, direktor njemačkog Vijeća za vanjske odnose. Niko neće htjeti prihvatiti da bude isključen, kaže on. Stoga bi, predlaže on, velike europske zemlje trebale formirati kontakt grupu s Ukrajinom kako bi istražile uvjete za prekid vatre - prije nego što Trump preuzme dužnost 20. januara.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu