Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić govoriće pred Parlamentarnom Skupštinom Vijeća Evrope. Političari iz Republike Srpske Silajdžićevo obraćanje ovoj instituciji nastoje diskvalificirati tvrdeći kako je riječ o privatnom stavu predsjedavajućeg. Za naš radio je Haris Silajdžić odgovorio na nekoliko pitanja:

Deutsche Welle: Gospodine Silajdžiću, uoči vašeg obraćanja Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, stižu sve oštrije reakcije iz Republike Srpske. Šta će biti suština vašeg govora pred skupštinom Vijeća Evrope?

Haris Silajdžić: "Ovdje predstavljam BiH kao Predsjedavajući Predsjedništva BiH. Činjenica je, međutim, da je ono što sam rekao u UN-u i što ću reći sutra, neki u BiH ne vole. I to nisu sigurno žrtve genocida i dodaću da su to oni koji žele da održe Miloševićev projekat i da ga u potpunosti legaliziraju, a da onima koji žele da govore o tome to zabrane. Naravno da u tome neće uspjeti, jer je činjenica da sam u govoru UN-u, kao što ću i u govoru pred Skupštinom Vijeća Evrope, citirati međunarodne dokumente poput onoga iz UN-a kada su UN priznale šta se dogodilo u BiH i zaštićenoj zoni Srebrenica, kao što je dokument Ustavnog suda BiH koji jasno kaže da je opstrukcija dolazila iz RS-a kada je u pitanju povratak. Citiraću i druge dokumente, kao presudu Međunarodnog suda pravde koji jasno kaže koje su to institucije u BiH tj. u entitetu Republika Srpska koje su počinile genocid. I naravno, i to da Srbija ne odgovara na zahtjeve Međunarodnog suda pravde iz presude koja je svima poznata kada su u pitanju obaveze Srbije da izruči one koji su osumnjičeni za genocid i ratne zločine."

Zašto političari iz Republike Srpske toliko zaziru od rezolucije u skupštini Vijeća Evrope koja se odnosi na BiH?

"Ne radi se samo o rezoluciji. Radi se i o tome da se konačno neke stvari pokreću i otkrivaju. Na primjer, suđenje Radovanu Karadžiću gdje je optužnica proširena, po kojoj se ne radi samo o genocidu u Srebrenici, koji neki upravo iz tog entiteta nazivaju lokalnim, općinskim genocidom, nego se radi o genocidu širom BiH. Jasno je da oni koji žele u potpunosti sačuvati Miloševićev projekat ili projekat tog režima, te ideologije, da oni znaju da svako eksponiranje tog slučaja i to kroz međunarodne dokumente ne ide njima u prilog i da će se svijet zapitati kako to da institucije koje su počinile genocid, ideologija koja je iza toga stala, da to još uvijek postoji."

I predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine te potpredsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Mladen Ivanić govorio je za Deutsche Welle. On je izrazio je nadu da će delegati iz Republike Srpske u Parlamentranoj skupštini Savjeta Evrope dobiti podršku kolega iz evropskih zemalja za amandmane koje bi trebalo da ulože na rezoluciju o Bosni i Hercegovini.

DW: Gospodine Ivaniću na zajedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope predstavnike iz BiH očekuju dva događaja. Jedan je obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Šta očekujete na ovoj sjednici.

Ivanić: “ To je posebna tačka dnevnog reda I ja očekujem da će gospodin Silajdžić ponoviti sve one stavove sa Generalne skupštine što mislim da je vrlo nekorektno I mislim da će biti vrlo problematično za BiH. Zbopg toga ću pokušati ja I ostali delagati u svom nastupu da ljudima kažemo da je u pitanju privatno mišljenje a ne usaglašen stav Predsjdništva. “

Drugi dio za BiH bitan odnosi se na rezoluciju o ispunjavanju postprijemnih obaveza BiH. Jedan dio te rezolucije za delegate iz RS nije prihavatljiv.

“Jedan dio ima koji treba popraviti. To je prekritičko razmišljanje o entitetskom glasanju, vitalnom nacionalnom interesu I poziciji Doma naroda. Smatram da je to pretjerano I da takvi ekstremni stavovi mogu proizvesti negativnu klimu u BiH. Tu ćemo pokušati djelovati kao I u dijelu u kojem se RS proglašava krivom za kočenje nekih reformskih procesa što ja smatram nezačnim I pogrešnim. “

U rezoluciji se poziva i na obavezu popisa stanovništva. Međutim osuđuje se usvajanje deklaracije Narodne skupštine RS u dijelu koji se odnosi na mogućnost samoopredjeljenja. Da li je realno očekivati poboljšanje političke situacije u BiH nakon sjednice.

“Mislim da je ovo povezano sa pokušajem političkih partija iz Sarajeva da OHR ostane I zbog toga se svjesno stvara negativna klima sa osnovnom željom da OHR ostane I da onda OHR mjenja Ustav BiH I praktično umjesto zaštitnika I tumača dejtona postane kreator novog ustava. Mislim da je to pogrešna taktika kolega iz Sarajeva. Mislim da je svijet već umoran od BiH. Da neće ulaziti u nove eksperimente, da ima mnogo problema u svijetu pa se ne želi više baviti BiH I to je taktika koja neće uspjeti ali može napraviti vrlo negativnu klimu u samoj zemlji.”

Na kraju smo za mišljenje upitali i Doris Pack, članicu Evropskog parlamenta i Predsjednicu Odbora EP za Jugositočnu Evropu:

"Vrlo je tužno kada čujem kakve nesuglasice i kakva natezanja postoje unutar tzv. bosansko-hercegovačke političke elite. To pokazuje da bh-država samu sebe definira u potpunosti prema etničkim grupama, i da političari nisu izvukli nikakve pouke izu prošlosti. Postoji državno predsjedništvo kojem trenutno predsjedava Haris Silajdžić. Dobro je i poželjno da on u toj funkciji govori pred UN i pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope. Ali on bi trebao govoriti kao predsjednik BiH, i ne smije situaciju u zemlji prikazivati samo iz perspektive bošnjačkog političara. Drugi mu to moraju dozvoliti, ali sadržaj njegovog obraćanja mora biti taka da se u njemu svi prepoznaju."...smatra Doris Pack i napominje da je slično i u Njemačkoj:

"Savezni predsjednik ne može govoriti kao predstavnik stranke, već samo u interesu čitave države. Tako bi morao nastupati i Silajdžić."

Ova pojava, međutim, nije ograničena samo na Silajdžića ili na bošnjačke političare, naglašava Pack:

"Isto što očekujem od gospodina Silajdžića, i ja i čitav svijet očekujemo i od nekog srpskog političara. Netko drugi na njegovoj poziciji morao bi se isto toga pridržavati. Problem je generalno sa bh-državom, da se političari manje vide kao predstavnici države, a više kao predstavnici "svog" naroda. Situacija u BiH je doista teška i mi moramo apelirati na sve političare u zemlji da otvore perspektivu za razvoj u budućnost za čitavu zemlju. A to nije moguće ukoliko se uvijek misli samo na jednu etničku grupu, bez obzira radi li se o bošnjačkoj, srpskoj ili hrvatskoj."