U izvješću za 2025. godinu Nacionalna agencija za okoliš (NEA) Singapura je navela da je te godine poduzela mjere protiv ekoloških prekršitelja više od 13.600 puta. Na nekim žarištima provela je oko 300 ciljanih inspekcija – više nego dvostruko više nego 2024. godine. Također je izdala više od 700 naloga za društveno koristan rad i poduzela mjere protiv pojedinaca koji su bacali smeće s visokih zgrada otprilike 350 puta.

Singapur slovi kao jedan od najčišćih gradova na svijetu. Međutim, ni tu borba protiv smeća nije završena. To je bilo očito u 2024. godini, koju je vlada proglasila "Godinom javne higijene". Fokus je bio na javnim toaletima, koji su u anketama dosljedno dobivali loše ocjene. Posebno imenovana komisija predstavila je deset preporuka – od poboljšanog dizajna i profesionalnog čišćenja do povećanog nadzora i sudjelovanja građana. Vlada je osigurala financiranje do deset milijuna singapurskih dolara (gotovo sedam milijuna eura) za obnovu i dubinsko čišćenje.

"Održavajmo Singapur čistim"

Da bismo razumjeli zašto se čistoća toliko cijeni u Singapuru, moramo proširiti perspektivu. Za politologa Marca Büntea sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg, to je jedna od najupečatljivijih karakteristika ovog grada-države. U usporedbi s drugim gradovima jugoistočne Azije, singapurska uprava, javni prijevoz, zdravstvo i obrazovni sustavi također funkcioniraju izvanredno učinkovito, kaže on. Država je "izvanredno učinkovita u održavanju javnog reda", izjavio je Bünte u intervjuu za DW.

Sve ovo je usko povezano s poviješću zemlje. Nakon sticanja neovisnosti1965. godine, političko vodstvo pod Lee Kuan Yewom razvilo je jasnu viziju kako bi novi Singapur trebao izgledati: čist, učinkovit i produktivan. Kampanja "Održavajmo Singapur čistim", pokrenuta 1968. godine, bila je izraz te ambicije. Cilj joj je bio ne samo eliminirati otpad već i promijeniti ponašanje stanovništva. 

Otpad i modernizacija

Andreas Klein, voditelj singapurskog ureda Zaklade Konrad Adenauer, smatra da je previše pojednostavljeno gledati na ovaj razvoj isključivo kao rezultat vladine intervencije. Vlada je doduše uspostavila jasan okvir, kaže on. Mnogi građani, kaže, sada smatraju da se odgovarajuće ponašanje podrazumijeva.

Povijesna dokumentacija Nacionalnog knjižničnog odbora opisuje projekt „Keep Singapore Clean" kao dio sveobuhvatnog projekta modernizacije. Uz gospodarenje otpadom, prošireni su kanalizacijski sustavi, pooštreni su zakoni o javnom zdravstvu i borba protiv bolesti. Čistoća se smatrala preduvjetom za zdravlje, gospodarski razvoj i nacionalni ponos.

Od samog početka, vlada se oslanjala na uključenost škola, poduzeća, medija i građanskih organizacija u ovaj projekt. Osim obrazovanja i društvenog pritiska, korištene su i kazne. Najpoznatiji primjer do danas je zabrana žvakaćih guma.

Odgoj i kazne

Opseg intervencija u svakodnevnom životu ilustriran je primjerom takozvanih Hawker Centres. Ove sada sveprisutne tržnice s hranom evoluirale su od ranije uglavnom nereguliranih uličnih štandova. Preseljenjem, higijenskim propisima i redovitim inspekcijama, higijenski uvjeti su se temeljno poboljšali. „To nije samo poboljšalo čistoću već i znatno zdravlje stanovništva", kaže Klein.

Bünte to vidi kao karakterističnu značajku političkog sustava. „Nije se radilo samo o čišćenju javnih prostora, već i o edukaciji stanovništva o određenim ponašanjima“, kaže on. Prekršaji su, kaže, kažnjavani strogim kaznama. Istodobno ističe da je ista logika primijenjena i u drugim područjima, poput borbe protiv korupcije. Napominje da se model pokazao uspješnim, ali nije bio bez problema. „U tom kontekstu često govorim o 'mekom autoritarizmu'“, kaže Bünte.

"Meki autoritarizam"

Taj se pojam pojavljuje i u akademskoj literaturi. U svojoj analizi "Vladanje kao vrtlarstvo", politolozi Kamaludeen Mohamed Nasir i Bryan Turner opisuju Singapur kao klasičan slučaj "mekog autoritarizma". Legitimnost ovog sustava manje počiva na političkoj konkurenciji nego na ekonomskom uspjehu, sigurnosti i stabilnosti, pišu oni. 

Studija Tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) dolazi do sličnog zaključka. Desetljećima je, navodi se u studiji, država pokušavala prenijeti željena ponašanja putem plakata, humora i kampanja. Humor je, piše dalje, olakšao komunikaciju društvenih normi i istovremeno mogap "prikriti moć države" generirajući odobravanje.

Građani cijene čist grad

Klein također upozorava na to da čistoća bude isključivo tumačena kao rezultata vladine kontrole. On smatra da često citirani opis Singapura kao "finog grada" nije dovoljan. Mnogi ljudi, kaže Klein, izravno cijene prednosti čistog grada, posebno zato što je higijena u tropima također pitanje zdravlja.

Činjenica da vlada i dalje intervenira pokazuje se u sadašnjosti. Nedavni programi za poboljšanje javnih toaleta kombiniraju državno financiranje, obuku, standarde kvalitete, sudjelovanje građana i inspekcije. Istovremeno, samo u 2024. godini poduzeto je oko 1300 mjera protiv operatera koji nisu poštovali higijenske propise. NEA se također i dalje oslanja na praćenje, novčane kazne i društveno koristan rad za ponovljene prekršitelje.

Tako čistoća Singapura nije ni rezultat državne represije niti isključivo izraz građanske vrline. Proizašla je iz međudjelovanja infrastrukture, društvenih normi i državne provedbe. Ili, kako formulira Andreas Klein: "Čistoću Singapura smatrao bih rezultatom kombinacije različitih čimbenika: državne regulacije, obrazovanja, društvenih normi, zdravstvene zaštite i snažnog osjećaja odgovornosti prema zajednici."