Sirija će ponovo zablistati punim sjajem
26. januar 2014Dvadesetpetogodišnji Sirijac Yamen Hrekes u Banjaluku je došao prije četiri mjeseca. Prethodno je živio u Zagrebu, tako da jezik dosta dobro govori. Zbog rata u svojoj zemlji produžio je boravak na Balkanu i u Banjaluci upisao stomatologiju. Nedavno mu se u Banjaluci pridružila mlađa sestra.
„Bolno je gledati svoju domovinu u ratu, pogotovo jer znamo da to ne zaslužujemo“, kaže Yamen. Njegova porodica je Alepu koji je pretrpio brojne napade u posljednje tri godine. Njegovi roditelji se trude da vode normalan život.
„Uslovi su teški, struje često nema, uništena je infrastruktura, putevi do Alepa su zatvoreni jer je on bio glavni ekonomski i industrijski centar. Ali ljudi se drže, mnogi odlaze na posao svakodnevno“, objašnjava mladi Sirijac.
Nekada jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu...
Yamen je pun optimizma i nade da će se sve uskoro smiriti, a njegova porodica živjeti kao nekada, bezbjedno i srećno.
„Sirija je bila četvrta najsigurnija zemlja na svijetu. Mi nismo imali posebnog razloga za nezadovoljstvo. Školstvo i zdravstvo je bilo besplatno. Država nam je davala i subvencije za grijanje, tako da smo ga vrlo malo plaćali”.
Život je bio lijep, ono osnovno je svima bilo zagarantovano, dodaje on.
“Pokažite mi državu koja nema probleme. I Sirija ih je imala, ali to nije razlog za rat.”
Objašnjava da su ljudi različitih vijera svoje praznike obilježavali na ulicama, zajedno sa sugrađanima druge vjeroispovijesti, nikakvi incidenti se nisu dešavali.
Sličnost sa ratom u BiH
Svjetski mediji često porede rat u Siriji s onim u BiH. Yamen ne zna na koju sličnost misle oni, ali on vidi mnogo dodirnih tačaka. Smatra da su te dvije regije, Balkan i Bliski istok u vrlo sličnom položaju po mnogo čemu.
„Prvo, bogate su prirodnim resursima. Geopolitička pozicija im je ista, nalaze se na važnim raskrsnicama. Sada je već dobro poznato da su otkrivene velike zalihe nafte i plina u Sredozemnom moru. To je zapravo jedan od glavnih razloga zbog kojih je izbio rat. Velike svjetske sile imaju svoje interese i odgovara im ova situacija. Ovo što gledamo na medijima je samo propaganda. Uništavaju zemlju iznutra da bi koristili njene resurse. To je mnogo lakše nego pregovarati s jakom i suverenom državom.“
Yamen navodi da su poređenja vjerovatno česta i zbog etničke strukture stanovništva, jer i u Siriji žive ljudi različitih nacionalnih pripadnosti i vjeroispovijesti.
„Mi smo kao mozaik slika, svako ima drugačiju kulturu, boju i oblik. Svi skupa smo činili jako dobru sliku. Ako neki komadić tog mozaika otpadne, to se može popraviti jer nismo od juče. Mi smo osam hiljada godina stara civilizacija, preživjećemo ovo“, ponosno govori Yamen o svojoj Siriji koju već duže vrijeme nije posjetio.
Neprocjenjivo kulturno i istorijsko bogatstvo
„To je zemlja u kojoj je nastao prvi alfabet, prva muzička nota, najstariji živi grad na svijetu nalazi se u Siriji, neke od najstarijih crkvi takođe. Svi mi čvrsto vjerujemo da će rat proći brzo i da ćemo ga još brže zaboraviti, jer to vjerovatno nije ni prvi ni posljednji put da se nevolja dešava nekom narodu.”
Ovaj, sad već Banjalučki student nije ravnodušan prema onom što vidi u medijima o ratovima na Bliskom istoku.
“Svaka zemlja ima svoju verziju dešavanja u Siriji. Ni najveći stručnjaci, politički analitičari ne mogu dati tačnu definiciju onog što se događa, a sve se prikazuje kao crno-bijelo. Vi dobro znate da nije tako, jer nikada ne postoji samo jedna istina. Na Balkanu sam bio u mnogom gradovima, i za isti događaj svi imaju različite priče.”
Po drugu diplomu došao u BiH
Yamen je u Siriji završio jedan fakultet, elektrotehnički. Stomatologija je kaže veliki izazov, a on je tek na početku studija. „Ne znam kuda će me život odvesti. Htio bih završiti fakultet ovdje u Banjaluci, a nakon toga sve je moguće. Želim upoznati druge zemlje, ali i vratiti se u Siriju, tako da su sve opcije otvorene.“
Govoreći za DW, Yamen ističe kako mu je želja da ljudima, kada se spomene Sirija, na pamet padnu lijepe stvari i zanimljivi podaci. Npr. da je to dosta mlada zemlja gdje prosječan stanovnik ima oko 27 godina. Da je jako puno studenata i da se generalno mnogo vodi računa o obrazovanju. Da su običaji, hrana ali i fizionomija ljudi dosta slični kao u BiH.
Autorka: Aleksandra Slavnić
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić