Snimatelj teško može osvijetliti njegovo lice. Skrovište, gdje se sklonio Abu Ahmad, jako je mračno i nalazi se duboko u provinciji Idlib na sjeveru Sirije.

Raseljeni Sirijci koriste zatvore kao skloništa. „Stalna bombardovanja su nas prisilila da se ovdje smjestimo. Kada smo stigli u provinciju Idlib, nismo mogli da nađemo drugo mjesto. Stoga smo se preselili u ovaj napušteni zatvor i pored toga što je prenaseljen. Ovdje ima 75 porodica, po tri u svakoj ćeliji. "

Poput Abu Ahmada, gotovo šest i po miliona Sirijaca su izbjeglice unutar vlastite zemlje. Pobjegli su od rata: od borbi, granatiranja i zračnih napada, hapšenja i odvođenja. Pri tome nemaju medicinsku njegu a obrazovni sistem je u rasulu. Ali gdje god se nalazili, bilo s prijateljima ili rođacima; u kampovima ili u napuštenim zatvorima, njihov najveći neprijatelj je trenutno - glad.

Saradnici Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) distribuiraju osnovne živežne namirnice izbjeglicama i domicilnom stanovništvu na sjeveru Sirije. Otprilike deset miliona ljudi trenutno zavisi od humanitarne pomoći. Corinna Fleischer, direktorica UN-programa za hranu u Siriji kaže kako cijene hrane nikada nisu bile veće tokom proteklih devet godina rata. "Ljudi nam kažu da više ne mogu sebi priuštiti da kupuju hranu na tržnicama. Moraju čekati da cijene padnu. Zamislite: roditelji ne mogu više priuštiti hranu svojoj djeci."

Cijene hrane u Siriji veće za 200 posto

Okrutna mješavina rata, ekonomskog zastoja i mjera za zaustavljanje Covida-19 povećala je cijene hrane u Siriji za 200 posto u roku od godinu dana. U dijelu zemlje, koji je manje ili više bio uz predsjednika Bašara al-Asada, nedavno su izbile demonstracije protiv rukovodstva u Damasku. Slogani demonstranata podsjećaju na 2011. godinu, kada su u Siriji izbili prvi protesti. Ljudi na ulicama povikuju: "Revolucija!”, "Narod želi pad sistema!"

Situacija u Siriji se nedavno još više pogoršala: novim američkim zakonom koji se naziva Ceasar Act, prijete kazne ljudima i kompanijama koje posluju sa sirijskom vladom. Iskustvo je pokazalo da sankcije rijetko pogađaju one protiv kojih su usmjerene i da od njih strada prije svega stanovništvo. A 80 posto Sirijaca već živi na granici ili ispod granice siromaštva. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda pozvao je međunarodnu zajednicu da prikupi 200 miliona dolara kako bi se Sirijcima mogla pružiti pomoć u hrani do kraja godine. Ako se novac ne sakupi do avgusta, od oktobra će se morati smanjiti obroci hrane.

Zamjenik direktora sirijskog ogranka organizacije za pomoć CARE Uto Jakobsen stoga ima tri zahtjeva kojima se obraća sudionicima konferencije o Siriji u Briselu. "Vijeće sigurnosti UN-a trenutno raspravlja o tome treba li obustaviti isporuke pomoći. CARE poziva Vijeće sigurnosti da nastavi i poveća akcije pomoći UN-a. Također se moraju uzeti u obzir potrebe žena i djevojčica. Konflikt i ekonomska kriza posebno teško pogađa žene i djevojke. I na kraju, CARE poziva sve strane u sukobu da uspostave primirje i pronađu politička rješenja koja će okončati sukob u Siriji. "

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android