Sistematsko nasilje nad djecom na granici Srbije sa EU
Aida Sofić Salihbegović agencije
6. oktobar 2017
Organizacija „Ljekari bez granica“ u svom saopštenju objavila je da je upotreba nasilja nad djecom i mladima na granicama Srbije sa zemljama-članicama EU postala uobičajena praksa.
Oglas
Na granicama Republike Srbije sa zemljama-članicama Evropske unije (EU) sistematski se provodi nasilje nad djecom i mladima od strane graničnih i policijskih službenika, navodi se pored ostalog u izvještaju pod nazivom „Igre nasilja" koji je objavila organizacija „Ljekari bez granica". Izvještaj dokumentuje medicinske i psihološke podatke kao i izjave žrtava nasilja u prvoj polovini 2017. godine. 92 posto djece i mladih koji su u ovom periodu zbrinuti u mobilnim bolničkim centrima ove organizacije bili su žrtve nasilja, a kao krivce navode policijske ili granične službenike zemalja članica EU - Bugarske, Mađarske i Hrvatske.
„Sramota je da zemlje-članice EU namjerno koriste nasilje da bi zaustavili djecu i mlade da zatraže azil u EU. Za njih, koji pokušavaju napustiti Srbiju, nasilje je svakodnevnica", kaže Stéphane Moissaing, šef ureda organizacije „Ljekari bez granica" u Srbiji.
Balkanska ruta nije zatvorena
Skoro polovina slučajeva odnosi se na bugarske službenike. Mobilni medicinski tim u Beogradu dokumentovao je 62 slučaja namjernog nasilja na granicama Srbije sa Mađarskom, kao i 24 slučaja na granici sa Hrvatskom. Radi se o udarcima, ujedima pasa i upotrebi biber spreja. Andrea Contenta, službenik za humanitarne poslove organizacije „Ljekari bez granica" u Srbiji, za Deutsche Welle je izjavio da se ovakvi slučajevi ne dešavaju samo u posljednjim mjesecima, nego već duže od godinu dana.
„Mi smo više puta upozoravali na slučajeve nasilja nad izbjeglicama. Balkanska ruta je oficijelno zatvorena još u martu 2016. godine i u javnosti se često ta činjenica ponavlja. Međutim, to nije tačno i to mora biti jasno. U posljednjim mjesecima povećan je broj osoba koje prolaze kroz Srbiju", kaže Contenta i dodaje da su ove osobe očajne i ne znaju kako će izgledati njihova budućnost – da li će stići u EU i dobiti azil ili će ipak morati nazad.
„Samo zbog toga što očajno žele da nastave sa svojim putovanjem prema EU, izbjeglice doživljavaju nasilje koje vodi do ozbiljnih fizičkih i psihičkih posljedica i tjeraju mlade nazad u ruke krijumčara", izjavio je Moissaing.
Sigurnosne snage na granicama ne štite zakon i ljude
Policijske i granične snage koriste različite mjere da zaustave ulazak ljudi na područje Evropske unije, a jedan od njih je i nasilje. „Mi međutim nemamo načina da verificiramo te informacije i to nije naš zadatak. Razgovarali smo sa mađarskim vlastima i one su rekle da je tokom 2016. i 2017. bilo 44 slučaja pod istragom. Od toga su osuđena dva policajca. Jedan za prekomjernu upotrebu sile, a drugi zbog korištenja biber spreja iz neposredne blizine", objašnjava Contenta.
„U posljednjih nekoliko godina povećan je i broj predstavnika sigurnosnih snaga na granicama. Oni bi trebali osiguravati bolju zaštitu i provedbu nacionalnih i međunarodnih zakona, ali to se ne događa", objašnjava Contenta i dodaje da oni samo štite „imaginarne linije", odnosno granice.
Ova organizacija u Srbiji ima nekoliko mobilnih medicinskih cenatara koji se kreću duž državne granice i pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite, psihološke konsultacije, a najugroženijima i usluge liječenja. Nekoliko hiljada izbjeglica je i dalje u Srbiji, a u Grčkoj navode, oko 60.000. Stotine hiljada izbjeglica iz kriznih područja sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u posljednjim godinama pokušavaju doći do EU preko Balkanske rute.
Sudbonosni bijeg - fotografije jedne krize
Fotografije velikog bijega prema Evropi su 2015. i 2016. godine obišle svijet i jako uticale na javno mnjenje. Nikada ranije bijeg ljudi i njihove patnje na tom putu nisu tako sveobuhvatno dokumentovani kao danas.
Foto: Narciso Contreras, courtesy by Fondation Carmignac
Prvi cilj: preživjeti
Putovanje povezano sa velikom patnjom i opasnostima za tijelo i dušu. Bježeći od rata i bijede se 2015. i 2016. godine više stotina hiljada ljudi, prije svega iz Sirije, preko Turske uputilo za Grčku. Na ostrvima Lesbos, Hios i Samos u izbjegličkim centrima se još uvijek nalazi oko 10.000 ljudi. Od januara do maja 2017. godine je došlo više od 6.000 novih izbjeglica.
Foto: Getty Images/AFP/A. Messinis
Pješice prema Evropi
Više miliona ljudi je 2015. i 2016. godine iz Turske i Grčke pokušalo preko „balkanske rute“ doći u zapadnu Evropu – i to pješice preko Makedonije, Srbije i Mađarske. Izbjeglički talas je prekinut tek kada je ruta zvanično zatvorena i kada su mnoge zemlje zatvorile granice. Najveći broj izbjeglica u Evropu danas dolazi preko Sredozemlja.
Foto: Getty Images/J. Mitchell
Zaprepaštenost širom svijeta
Ova fotografija je šokirala svijet: u septembru 2015. godine je na tursku obalu isplivalo mrtvo tijelo trgodišnjeg Aylana Kurdia iz Sirije. Fotografija se širom svijeta proširila preko društvenih mreža i postala simbol sirijske izbjegličke krize. Nakon toga se čulo da „Evropa ne smije dugo čekati“.
Foto: picture-alliance/AP Photo/DHA
Haos i očaj
Znajući da njihov izbjeglički put kroz Evropu neće još dugo biti otvoren, više hiljada očajnih izbjeglica je ušlo u prepune vozove i autobuse u Hrvatskoj. Nekoliko dana kasnije u oktobru 2015. godine je Mađarska zatvorila svoje granice. Paralelno sa zatvaranjem granice je Mađarska otvorila kontejnersko naselje u kojem izbjeglice žive dok ne budu riješeni njihovi zahtjevi za azil.
Foto: Getty Images/J. J. Mitchell
Napad na izbjeglice
Pažnju medija je privukao događaj u kojem je kamermanka iz Mađarske izbjeglici iz Sirije poturila nogu dok je noseći dijete u ruci pokušavao proći kroz policijsku blokadu u mjestu Röszke u blizini granice sa Srbijom. Bilo je to u septembru 2015. Na vrhuncu izbjegličke krize je u Njemačkoj povećan broj napada na izbjegličke prihvatne centre.
Foto: Reuters/M. Djurica
Nema otvorenih granica
Zvanično zatvaranje „Balkanske rute“ u martu 2016. godine je dovelo do nereda na graničnim prelazima. Više hiljada izbjeglica se našlo u bezizlaznoj situaciji. Došlo je i do policijskog nasilja. Mnogi su pokušali zaobići granične prelaze, kao što je bio slučaj na grčko-makedonskoj granici.
Dijete u prašini i krvi: fotografija na kojoj je petogodišnji Omran iz Alepa je šokirala javnost i 2016. godine postala simbol užasa sirijskog građanskog rata i patnje civilnog stanovništva. Godinu dana kasnije se pojavila fotografija na kojoj je Omran nasmijan. Asadove pristalice su kritikovale što je fotografija korištena u propagandne svrhe.
Foto: picture-alliance/dpa/Aleppo Media Center
Neizvjesnost novog doma
Muškarac iz Sirije sa djetetom u naručju na grčko-makedonskoj granici u blizini mjesta Idomeni. On se nadao sigurnosti u Evropi – za njega i njegovu porodicu. Prema dogovoru iz Dablina zahtjev za azil u jednoj zemlji EU se podnosi u onoj zemlji u koju je podnosilac zahtjeva prvo kročio. Zbog toga su mnoge izbjeglice vraćene. Prije svih su preopterećene bile Grčka i Italija.
Foto: Reuters/Y. Behrakis
Nada u pomoć
Njemačka ostaje destinacija broj jedan za mnoge izbjeglice iako je politika prema izbjeglicama i tražiocima azila njemačke vlade zbog velikog broja izbjeglica postala restriktivnija. Ni jedna zemlja u Evropi nije prihvatila tako mnogo izbjeglica kao Njemačka. Ukupno 1,2 miliona. Angela Merkel je postala ikona za mnoge izbjeglice.
Foto: picture-alliance/dpa/S. Hoppe
Pobuna u izbjegličkom centru
Na sjeveru Francuske je policija uklonila izbjeglički kamp u Calaisu. Prilikom uklanjanja kampa u oktobru 2016. godine je došlo do velikog požara. Oko 6.500 stanovnika kampa je raspoređeno u druge prihvatne centre u Francuskoj. Šest mjeseci kasnije humanitarne organizacije govore o mnogim maloljetnicima koji kao beskućnici žive u okolini Calaisa.
Foto: picture-alliance/dpa/E. Laurent
Davljenje u Sredozemlju
Brodovi civilnih i državnih spasilačkih službi su stalno u akciji. Uprkos ekstremnoj opasnosti koja ih očekuje na izbjegličkom putu mnogi bježe od siromaštva i rata u svojim domovinama i bolje sutra traže u Evropi. Gumeni čamci prepuni ljudi u Sredozemnom moru uglavnom zapadaju u nevolje. Samo 2017. godine je život izgubilo oko 1.800 ljudi. 2016. godine je stradalo više od 5.000 ljudi.
Foto: picture alliance/AP Photo/E. Morenatti
Bezakonje u Libiji
Stotine hiljada izbjeglica iz Subsaharske Afrike i Bliskog istoka u libijskim centrima čeka prevoz za Evropu. Krijumčari i trgovci ljudima kontrolišu te poslove. Stanje u centrima je katastrofalno, upozoravaju organizacije za zaštitu ljudskih prava. Očevici govore o robstvu i prisilnoj prostituciji. Bez obzira na sve izbjeglice i dalje sanjaju o Evropi.
Foto: Narciso Contreras, courtesy by Fondation Carmignac