Brazilske vijesti su tradicionalno pune raznoraznih korupcijskih skandala, nasilja u gradovima i nogometnih događanja. No, aktualno jedna tema s drugog kraja svijeta privlači posebnu pozornost: Sjeverna Koreja. Otkad taj komunistički režim stalno diže prašinu u svijetu zbog novih raketnih ili nuklearnih testova, Brazilci su ti koji na Googleu često traže informacije o toj maloj komunističkoj zemlji.

Taj veliki interes je životu Thiaga Mattosa Moreire donio pomalo neočekivani obrat. Mattos Moreiro je stručnjak za međunarodne odnose, a svoju završnu godinu na fakultetu je odslušao na Sveučilištu Hanyang u glavnom gradu Južne Koreje Seoulu. Aktualno predaje i istražuje na Sveučilištu u Rio de Janeiru te je veoma tražen kao govornik: "Ljudi žele znati kako život doista izgleda u Sjevernoj Koreji, može li ta zemlja doista prouzročiti neki treći svjetski rat, ili se jednostavno zanimaju za tamošnju kulturu."

Ugrožena stabilnost Brazila

Naravno da se Brazilci također pitaju kako jedna tako mala zemlja uopće može izazivati najveću vojnu silu svijeta - SAD. I to u jednom "klasičnom sukobu", kako to naziva Paulo Watanabe, profesor za međunarodnu sigurnost pri Državnom sveučilištu São Paulo. Pritom on u prvom redu misli na situaciju u kojoj jedna zemlja izravno prijeti drugoj. To je vrsta sukoba koja više nije zabilježena od okončanja Hladnog rata, navodi taj znanstvenik. "Proteklih godina je Sjeverna Koreja ta zemlja koja najjasnije pod znak pitanja stavlja moć Amerikanaca", kaže Watanabe. "Oni s tim testovima žele kazati: mi stojimo na istoj razini."

Jedan rat bi valjda značio kraj jedne od dvije strane, vjerojatno Sjeverne Koreje, a to bi neizravno utjecalo na čitav svijet, ističe profesor Watanabe. "To bi prije svega pogodilo kinesko gospodarstvo koje ustvari predstavlja centar svjetske trgovine, a pogotovo brazilske vanjske trgovine", pojašnjava Watanabe dodajući kako je time na kocki i stabilnost Brazila.

Pitanje svjetonazora

Je li to razlog za veliki interes Brazilaca o toj temi? Cláudia Marconi, politologinja Papinskog katoličkog sveučilišta u São Paulu, nalazi jedno drugo pojašnjenje. Ona vjeruje kako mnogi njezini zemljaci u tom konfliktu prepoznaju jednu binarnu logiku: demokracija protiv diktature, racionalnost protiv iracionalnosti, globalizacija protiv izolacije, kapitalizam protiv komunizma. "Ta polarizacija aktualno nailazi na veliki odjek u brazilskom društvu", kaže Marconi. Kao primjer podsjeća na rečenicu: "Pa idi onda na Kubu!" koju konzervativci od masovnih prosvjeda 2015. dovikuju pristašama lijevo orijentirane bivše predsjednice Dilme Rousseff.

Psiholog José Paulo Fiks se u svome radu na Saveznom sveučilištu u São Paulu bavi traumama. On smatra da određenu ulogu u fascinaciji Brazilaca Sjevernom Korejom igra i strah od atomskog udara, kao onaj strah koji je vladao za vrijeme Hladnog rata, a kojega je on doživio 1980-ih u Europi. Prema njegovoj procjeni u Brazilu nema traumatskih sjećanja na rat kao u Sjevernoj Koreji, a i trauma prouzročena vojnom diktaturom (1964. do 1985.) je već jako izblijedjela. Brazilci radije pokušavaju shvatiti što se događa u izoliranom univerzumu Sjeverne Koreje. Ali, stvarni strah Brazilaca više pogađa njihov svakodnevni život, kaže Fiks: "Naši receptori su više usmjereni na brazilsku realnost, na svakodnevno nasilje koje je na ulicama Latinske Amerike veće nego drugdje u svijetu." Taj strah je, dodaje on, različito izražen u socijalnim slojevima Brazila: što bogatiji, utoliko se sigurnije osjećaju ljudi inače, jer se mogu bolje zaštititi. No, s obzirom na opasnost od nuklearne katastrofe, te razlike se razvodnjavaju i odjednom svatko osjeća da bi u istoj mjeri mogao postati žrtvom. "A od toga", kaže Fiks, "mnogi Brazilci ne mogu pobjeći."