Sjeverna Makedonija: presudni izbori u vrijeme pandemije
14. juli 2020Izići na izbore ili ostati kod kuće? Alarmantne brojke novozaraženih koronavirusom u Sjevernoj Makedoniji suočile su mnoge birače s dilemom oko izlaska na izbore ove srijede (15. srpnja). I to unatoč činjenici da od ovih, devetih po redu parlamentarnih izbora u samostalnoj Makedoniji mnogo toga ovisi.
Zemlje se u mnogo čemu promijenila (i to se ne odnosi samo na ime) otkako su socijaldemokrati Zorana Zaeva u svibnju 2017. preuzeli vlast. Građani sada mogu odlučiti između ove opcije, koja je zemlju uvela u članstvo u NATO-u i otvorila vrata pregovorima za članstvo u Europskoj uniji ili se vratiti nacionalističkom narativu oporbene VMRO-DPMNE.
Pohvala EU-a na račun Zaeva
U listopadu, kada je EU odbila otvoriti pregovore o punopravnom članstvu, unatoč činjenici da je Skopje nakon višegodišnjeg sukoba s Grčkom, promijenilo ime zemlje u Sjeverna Makedonija, Zaev je najavio prijevremene izbore za 12. travnja koji su odgođeni zbog pandemije koronavirusa. EU se na samitu u Zagrebu početkom svibnja ipak predomislila i odobrila početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom pohvalivši Zaevou vladu da je, za razliku od prethodne VMRO-DPMNE-ove koja je državu, kako je rekla Europska komisija, držala u "zatočeništvu, i usprkos izazovima korupcije i problema s vladavinom prava, ipak uspjela ostvariti reformsku agendu.
No je li to dovoljno da Zaevu osigura daljnjih četiri godine na čelu vlade? O ishodu izbora ovisi u kojem smjeru će se zemlja kretati u predstojećem razdoblju a posljednja ispitivanja javnog mijenja sugeriraju tijesni ishod. "Ovi izbori bi mogli biti prekretnica kada je u pitanju budućnost Sjeverne Makedonije", kaže za DW politički analitičar Petar Arsovski. Izbor, kako kaže nadalje, je sveden na pitanje hoće li zemlja ostati na svom euroatlantskom putu kojeg je izabrala prije nekoliko godina.
"Izbori će također odrediti hoće li opstati sporazum oko imena s Grčkom", kaže Arsovski.
"Međunarodna slijepa ulica"
Hristijan Mickoski i njegova konzervativna VMRO-DPMNE kritiziraju Zaeva da je načinio previše ustupaka Grčkoj i Bugarskoj potpisujući ugovor koji je zemlji kasnije otvorio put prema NATO-u i EU-u. Ignorirajući novo ime Sjeverna Makedonija i upotrebljavajući stari naziv Makedonija, Mickoski se tijekom predizborne kampanje obraćao onim Makedoncima koji ovaj sporazum smatraju nepravednim i koji bi ga najradije povukli u ime spašavanja nacionalnog identiteta.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je u razgovoru za DW prošlog studenog rekao kako ne vjeruje da bi netko mogao uništiti sve dosad postignuto i odvesti Sjevernu Makedoniju u "međunarodnu slijepu ulicu".
I vodeći socijaldemokrati, koji vladaju zajednički sa strankom Albanaca, upozoravaju da bi glas za oporbu mogao značiti "povratak u mračno doba". Čini se da i mnogi europski političari dijele te strahove, te su, poput njemačkog i luksemburškog ministra vanjskih poslova Maasa i Asselborna, otvoreno dali podršku Zaevu. Jedini europski političar koji je otvoreno podržao VMRO-DPMNE je mađarski premijer Viktor Orban.
Izbori u znaku pandemije
Pandemija je ionako predizbornu kampanju ograničila na TV propagandne poruke, društvene mreže i manje skupove a i tematski je utjecala na međusobna optuživanja i svaljivanje krivice zbog najnovijeg porasta broja zaraženih. Izbori u Sjevernoj Makedoniji su, nakon Srbije i Hrvatske, treći u regiji koji se održavaju tijekom pandemije i u obje države je zabilježena rekordno niska izlaznost.
Podaci Europskog centra za sprječavanje i kontrolu širenja zaraze su u lipnju Sjevernu Makedoniju svrstavali među pet europskih zemalja s najvišim brojem zaraza na 100.000 stanovnika. Iako broj novozaraženih u srpnju pada, on je još uvijek četiri puta viši od europskog prosjeka.
Političari i stručnjaci imaju problema građane uvjeriti da je sigurno izići na glasanje. Neki stručnjaci ukazuju na to da izlazak na urne nije najveći rizik. "Za mene je veći rizik odlazak u šoping centre nego na izlazna mjesta", rekao je za DW epidemiolog Aleksandar Stojanov. No isto tako dodaje da je problem ponašanje građana prije i nakon samog glasanja. "Hoće li biti proslava, okupljanja, to je bitno", pita se ovaj stručnjak.
Očekivana niska izlaznost
Neki birači poput 33-godišnje ekonomistice iz Skopja Ane Kimovske-Georgievske nisu uvjereni u sigurnost. "Ja ne glasam jer nisam uvjerena u to da će biti sigurno", rekla je za DW. Ona je rekla da je glasala svaki put od punoljetnosti ali da će sada ostati kod kuće. Odluci je možda pridonijela i činjenica da je trudna. "Svi kažu: sigurno je. No kako mogu biti sigurna da su ovi ljudi u izbornom povjerenstvu u pravu", zaključuje.
Aktualno ispitivanje javnog mnijenja Nacionalnog demokratskog instituta je pokazalo rastući broj onih koji neće izići na izbore. Politolog Arsovski vjeruje da će na izlaznost, osim straha od virusa, utjecati i apatija građana kada je politika u pitanju. Ali ipak smatra da eventualna snižena izlaznost neće dovesti u pitanje legitimnost ovih izbora.