Ugur Bayraktutan je jedan od opozicionih političara, koji od premijera Turske Recepa Tayyipa Erdogana traži da objavi veze njegove familije sa Al Kaidom. U jednom upitu, na koji Erdogan (Erdoan) mora da odgovori u roku od jednog mjeseca, političar iz sekularne opozicione partije CHP želi da zna da li se sin turskog premijera Bilal Erdogan zaista sastao sa Al Quadijem, kako prenosi štampa, koja je uz članke objavila i fotografije. "Al-Qadi bio je ovdje u Turskoj ilegalno, postoje slike koje to potvrđuju", rekao je Bayraktutan za Deutsche Welle.

Američke vlasti smatraju da Al-Qadi podržava Al Kaidu. To je optužba koju ovaj saudijski poduzetnik stalno odbacuje. Do oktobra prošle godine njegovo ime stajalo je na crnoj listi onih, prema kojima su, zbog njihove navodne pomoći terorističkoj mreži, podignute sankcije. Dok je Al-Qadi stajao na crnoj listi UN-a, navodno je više puta posjećivao Tursku. Tokom posjeta su ga navodno štitili tjelohranitelji turske vlade.

Erdogan je dobio novi problem

Bayraktutanove optužbe su Erdoganu napravile novi problem, koji je dodatno opterećenje s obzirom na optužbe za korupciju u njegovoj vladi. Sredinom decembra su državni tužioci iz Istanbula uhapsili više desetina ljudi, koji su uzeli mito od jednog, u međuvremenu uhapšenog, iranskog poduzetnika. Sinovi dvojice ministara i šef državne Halk banke sada su u istražnom zatvoru.

Državni tužioci su sedmicu dana kasnije željeli privesti i ostale osumnjičene za korupciju. Od toga međutim nije bilo ništa, zato što je državni tužilac koji je vodio istragu, Muammer Akkas, iznenadno razriješen vođenja ovog slučaja. Prema natpisima u štampi Al-Qadi se nalazio na listi osumnjičenih. A Bilal Erdogan bio je jedan od osumnjičenih koji je pozvan na razgovor.

Sporna prodaja

Al-Qadi u Ankari nije nepoznat. Još 2006. je Erdogan ovog saudijskog poduzetnika uzeo u zaštitu s obzirom da su iz SAD-a dolazile optužbe za terorizam. Na metu istanbulskih isljednika Al-Qadi je došao zato što se interesovao za privatizaciju prostorija jedne policijske škole, koja se nalazila u otmjenoj istanbulskoj četvrti Etiler. Iako je cijeli prostor vrijedan milijardu dolara, trebao je biti prodan za polovinu novca i bez javnog raspisivanja konkursa za privatne investitore. Među zainteresovanim za kupovinu bio je Al-Qadi.

Turski mediji objavili su fotografije, koje prikazuju Al-Qadija u pratnji turskih tjelohranitelja i u razgovoru sa Bilalom Erdoganom u jednom istanbulskom hotelu. Umut Oran, političar opozicionog CHP-a uputio je pismo Erdoganu u kojem ga pita da li je Billa Erdogan odigrao ulogu posrednika oko prodaje policijske škole u naselju Etiler. Odgovor je dala uprava grada Istanbula, pojašnjavajući da nije došlo ni do kakve prodaje i da se škola nalazi i dalje u državnom vlasništvu.

"Paralelne strukture"

"Na meti im je moj sin, ali ja sam cilj svega, mene žele pogoditi", rekao je Erdogan, odgovarajući na optužbe. Optužbe za korupciju su za njega izmišljotina neprijateljskih elemenata u državnom aparatu, neprijatelja vlade, koji njegovu partiju AKP žele oslabiti pred komunalne izbore 30. marta. "Postoje paralelne strukture u birokratskom apartu", rekao je Erdogan. Njegova vlada je za ovu urotu odgovornim proglasila pokret islamskog propovjednika Fethullaha Gülena, s kojim su nekada bili u savezu. Gülen je međutim odbacio sve optužbe.

Kako će se optužbe za korupciju na račun vlade ali i Erdoganove familije odraziti na birače i podršku koju ima u narodu, još se ne zna. Ilker Turan, politolog na istanbulškom Bilgi-Univerzitetu smatra da će Erdoganov odgovor u vezi kontakata sa Al-Qadijem imati važnu ulogu za birače. No, do sada turski premijer nije dao nikakvo ubjedljivo objašnjenje o kontaktima svog sina sa saudijskim poduzetnikom, rekao je Turan za Deutsche Welle. Opozicija u Ankari već će se pobrinuti da Erdogan uskoro pruži objašnjenje.

U međuvremenu je Erdogan doslovce preko noći (06./07.01.) otpustio 350 policajaca. Od toga je riječ o 80 funkcionera koji su uposleni u Uredu za financijski kriminal. Kako javljaju turki mediji 250 pozicija je već zamijenjeno novim.

Autori: Thomas Seibert / Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić