Najmanje 1.176 osoba je dobilo azilantski status u Bremenu premda za to nisu ispunjavali nikakve uslove. Ili nisu imali dokumente, ili su lagali o svom porijeklu, često im nisu uzimani ni otisci prstiju. U centru skandala stoji Ulrike B, sada već bivša šefica podružnice Saveznog ureda za migracije i izbjeglice u gradu-pokrajini Bremen.

Državno tužilaštvo istražuje djelovanje ove žene i njenu misterioznu vezu sa advokatom Irfanom C, koji je u većini slučajeva zastupao azilante. Insajderi tvrde da su njih dvoje bili u prisnim odnosima, često izlazili u restorane ili zajedno džogirali. Žovijalni odnos su primijetili i zaposleni u Uredu u Bremenu koji tvrde da je Irfan C. često svraćao donoseći kolače za sve i lično preuzimao pozitivne odluke o zahtjevima za azil njegovih klijenata.

Jedan Kurd je ispričao medijima da mu je Irfan C. pomogao da dobije azil preko Bremena za 1.000 evra isplaćenih na ruke. Nije poznato koliko je novca advokat na ovaj način protivpravno stekao niti da li su i koliko profitirali službenici iz Bremena.

No skandal tu ne prestaje. Prema pisanju Špigela, centrala Saveznog ureda za migracije i izbjeglice još 2014. je obaviještena o čudnovatoj praksi u Bremenu, gdje je u jednom trenutku 90 odsto tražilaca azila prihvatano. Interni mejlovi do kojih je došao Špigel sugerišu da je i šefica Saveznog ureda Juta Kort u februaru prošle godine znala da je zloupotreba masovna, ali je odlučila da sve zabašuri.

Prije nego što je državno tužilaštvo pokrenulo istragu, Ulrike B. iz Bremena kažnjena je samo blagim smanjenjem plate, ali je ostala da radi u Uredu.

Sada se provjerava 18.000 slučajeva iz Bremena, posebno oni u kojima je tražioce azila zastupao advokat Irfan C. Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer, inače šef bavarske CSU koja sa skepsom gleda na izbjeglički talas, smijenio je niz odgovornih i naložio da se ispita uzorak od 8.000 slučajeva širom Njemačke kako bi se utvrdilo da li je i drugde bilo zloupotreba.

Malo je reći da je slučaj Bremena došao kao kec na deset protivnicima doseljavanja koji od početka kritikuju izbjegličku politiku Angele Merkel. „Većina Nijemaca nema više povjerenja u Savezni ured za migraciju i izbjeglice. Mnogi imaju osećaj da je država izgubila kontrolu. Novi skandal jača taj utisak", piše Noje osnabriker cajtung.

„Navodno su krcati autobusi tražilaca azila iz Sjeverne Rajne-Vestfalije i Donje Saksonije stizali u Bremen jer se tamo do željenog azila dolazilo kao čarobnim štapićem", piše Hesiše niderzeksiše algemajne. „Ako je to tačno, onda o doseljavanju ovdje nisu odlučivali pravo i humanost nego krijumčari i pomagači čiji su motivi negdje između zaslijepljenosti i kriminala."

List se osvrće i na to što desničarski AfD kao i liberalni FDP traže anketni odbor u Bundestagu koji bi ispitao i političku odgovornost za izbjeglički talas. Njima nedostaje nekoliko glasova – za pokretanje odbora treba da glasa četvrtina poslanika – a Zeleni za sada odbijaju da im pruže podršku tvrdeći da eventualni anketni odbor ne treba koristiti za političke govorancije već samo za ispitivanje skandala u Saveznom uredu za migracije i izbjeglice.

„Čudnovato je da zlatno pravo opozicije, ono na razjašnjenje, traže samo dvije partije. Jer anketni odbor sa širokim nadležnostima da ispita pravo, shvatanje prava i kršenje prava tokom migrantske krize u Njemačkoj bio bi vjerovatno najvažniji prilog društvenom miru", piše list iz Kasela.

Lijevo-liberalni Frankfurter rundšau piše da je „suludo govoriti o tome da je cio sistem zakazao. Sada je na istražiteljima da razotkriju šta se zbivalo u Bremenu. Do sada ima mnogo indicija da je službenica iz pogrešno shvaćenih humanitarnih motiva protivpravno pomagala ljudima da dobiju azil", piše list i dodaje da spore reakcije iz vrha Saveznog ureda govore da tamo „kritika nije poželjna, a transparentnost nije važna".

Berlinski Tagescajtung piše da se ne radi o bilo kakvom skandalu već o takvom koji vraća debatu o azilu godinama unazad. „Tako je Noje cirher cajtung dospio do histeričnog naslova da je Savezni ured 'Najopasnija institucija Njemačke'. Ako već hoćemo da rabimo izraz 'opasno', onda ovako: Savezni ured je ona institucija čiji su kiksevi najopasniji za društveni mir. I ne radi se samo o tome što su kroz vrata bremenske službe mogli da prođu i podržavaoci Islamske države i kriminalci. Izbjeglička kriza je možda prošla, ali resantimani koje je probudila nisu."

priredio Nemanja Rujević