Oko jedne stvari se svi poslanici Bundestaga slažu: cijene benzina i dizela u Njemačkoj trenutno su previsoke. Taj rast cijena izazvao je rat Izraela i SAD protiv Irana, kao i kontranapadi režima u Teheranu, uključujući i napade na susjedne zemlje u regionu Persijskog zaliva.

Poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Armand Corn u Bundestagu je u četvrtak 19. marta to opisao ovako: „Ko ovih dana ide na benzinsku pumpu, on osjeća težinu svjetske politike u svom novčaniku. On vidi kako brojke na displeju rastu kao termometar na suncu.“

Cijene u Njemačkoj znatno iznad prosjeka EU

Posljedice eskalacije u Zalivu ne pogađaju jednako vozače u Evropi: cijene su naročito porasle u Njemačkoj – i do 17 odsto više nego u prosjeku Evropske unije.

Da li naftne kompanije pokušavaju da profitiraju na krizi? Najveći nemački tabloid „Bild“ već danima govori o „pljački na pumpama“.

Njemačka vlada s kancelarom Fridrihom Mercom (CDU) na čelu želi da reaguje na visoke cijene goriva. Još prije Uskrsa trebalo bi da stupe na snagu izmjene zakona s ciljem da obuzdaju cijene benzina i dizela, koje su djelimično daleko iznad dva evra.

Opozicija traži hitno povećanje poreza za kompanije, ali ministarka privrede Katerina Rajhe (CDU) tome se protivi. Ona je u četvrtak u Bundestagu rekla da građani često nemaju koristi od takvih poteza: „Ono što nam sada treba jesu ciljane regulatorne intervencije koje garantuju pravičnost i transparentnost na tržištima.“

Cijene na pumpama smiju da rastu samo jednom dnevno

Umjesto viših poreza, Rajhe predlaže dvije mjere: prva je da benzinske pumpe ubuduće smiju da podignu cijenu samo jednom dnevno – što je model koji Njemačka želi da preuzme od Austrije.

Do sada su se cijene na njemačkim pumpama mijenjale i do 50 puta dnevno – uglavnom naviše. Mnogi stručnjaci žele prvo da sačekaju i vide da li će novo ograničenje zaista dovesti do pada cijena.

Djelimično desno-ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) tome se protivi. Njen poslanik, Lajf-Erik Holm, kaže: „To je još jedna dimna bomba. To će vjerovatno čak i da poveća cijene, jer će naftne kompanije morati da uračunaju sigurnosni dodatak, pošto tek sljedećeg dana znaju šta se desilo.“

Rajhe želi da ojača antimonopolske organe u Njemačkoj

Kao drugi korak, ministarka želi da uvede obavezu da naftna industrija sama mora da obrazloži zašto značajno podiže cijene goriva. Do sada je teret dokazivanja bio na antimonopolskim organima. Ta tačka je, izgleda, rezultat više kriznih razgovora između vlade i privrede početkom nedelje – koji očigledno nisu bili uspješni.

Rajhe zaključuje: „Zaista je upadljivo da su kod nas cijene na pumpama porasle više nego u evropskom prosjeku.“ Naftna industrija „za taj efekat nije pružila uvjerljivo objašnjenje“, kaže demohrišćanska ministarka.

To je izazvalo reakciju Holgera Leša, zamjenika generalnog direktora Saveza njemačke industrije (BDI). On kaže: „Bez uključivanja industrije i bez široke javne rasprave, pod pritiskom visokih cijena goriva mijenjaju se pravila koja prevazilaze trenutni povod.“

Opozicija traži porez na ekstraprofit

Poslanici vladajuće SPD i opozicionih Zelenih ponovo pokreću pitanje poreza na ekstraprofit za naftne kompanije, koji je prethodna vlada već jednom privremeno uvela, 2022. nakon početka ruskog napada na Ukrajinu. I pojedini poslanici stranaka vladajućih CDU i CSU mogu to da zamisle, ako se pokaže da će cijene goriva dugoročno ostati visoke.

Zeleni su već sada za to, kako objašnjava njihova poslanica Julija Verlinden: „Nije dovoljno samo posmatrati poskupljenja na pumpama, dok krizni profiti naftnih kompanija ostaju netaknuti, a pritom se stvaraju nove fosilne zavisnosti i usporava razvoj obnovljivih izvora.“

To je kritika upućena vladi, a naročito ministarki Rajhe, koja želi da izgradi mnoge nove gasne elektrane u Njemačkoj.

Ona je nedavno u koalicionoj vladi progurala odluku da se u Njemačkoj ponovo dozvoli ugradnja novih sistema na gas ili lož-ulje — uprkos očekivano visokim i rastućim cijenama.

Italija smanjuje poreze dekretom

Druge zemlje Evropske unije preduzimaju drugačije korake protiv visokih cijena goriva: u Italiji je vlada premijerke Đorđe Meloni dekretom smanjila poreze na benzin i dizel. To bi trebalo da snizi cijene i do 25 centi po litru.

U Slovačkoj je gorivo na mnogim mjestima jeftinije nego u susjednim zemljama. Tamo vlada sada pokušava da suzbije „benzinski turizam“ i ograničava prodaju dizela.

U Njemačkoj se za sada mijenja samo jedno: cijena goriva na pumpama uskoro će smjeti da raste samo jednom dnevno – i to u podne u 12 sati. A antimonopolske vlasti će biti ojačane u borbi s moćnim naftnim kompanijama. Za sada je neizvjesno da li će to pomoći u snižavanju cijena.