Slovačka je uz Poljsku, Češku i baltičke zemlje među najvećim podupirateljima Ukrajine u borbi protiv ruske agresije. Petomilijunska država Ukrajini je pružila gotovo sve što je Kijevu mogla pružiti mala i ne osobito dobro opremljena slovačka vojska. Na početku ruske agresije Slovačka je prihvatila stotine tisuća ukrajinskih izbjeglica, iako su mnogi od njih kasnije otišli u Češku, Njemačku ili Austriju.

Ali gotovo neograničena slovačka solidarnost s Ukrajinom uskoro bi mogla prestati. Prijevremeni opći izbori održat će se u zemlji u rujnu/septembru 2023. Favorit je stranka SMER-SD (Socijaldemokratska partija), koju vodi bivši premijer Robert Fico. Na papiru socijaldemokrat, on je zapravo nacionalist, koji često zastupa izrazito desno orijentirane konzervativne stavove i po mnogo čemu je sličan mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Kao i Orban, i Fico je otvoreno antiukrajinski i proruski nastrojen od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Pobijedi li SMER-SD na izborima, Viktor Orban bi po prvi put imao saveznika u krugu tzv. Višegradskih država.

Među favoritima je i još jedna socijaldemokratska stranka, HLAS (glas), koju vodi bivši premijer Peter Pellegrini, koji je i sam svojedobno bio član Ficove stranke. Pellegrini je nekoć bio smatran Ficovim vjernim poslušnikom, iako se činilo da on sam nije bio upleten u korupcijske poslove visokih političara SMER-a. Danas je u vanjskopolitičkom smislu sklon promjenljivom kursu, a nije isključio ni suradnju s bivšim mentorom Ficom.

Vlada protiv javnosti

Do sada je Slovačka bila među zemljama koje su se zalagale za masovnu potporu Ukrajini unutar EU-a. Štoviše, Slovačka je bila jedna od prvih zemalja NATO-a koje su Ukrajini prošle godine isporučile protuzračni sustav, sovjetski S-300. Slovačka je ovog proljeća Ukrajini predala i cijelu svoju flotu borbenih zrakoplova, trinaest MiG-ova 29.Država je zaštitu svog zračnog prostora prepustila Češkoj i Poljskoj, dok je proturaketnu obranu preuzela jedna NATO jedinica sa sustavom Patriot.

No dok su sve četiri vlade koje su bile na vlasti u protekle tri i pol godine bile nedvosmisleno proukrajinske i prozapadne, raspoloženje u slovačkom javnom mnijenju značajno se promijenilo u korist Rusije tijekom prošle godine. Prema nedavnom ispitivanju javnog mnijenja instituta Globseca provedenom u osam srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja EU-a, Slovaci pokazuju najviše proruskih i antizapadnih stavova u cijeloj ispitanoj regiji.

Tako samo 40 posto Slovaka na Rusiju gleda kao na krivca za rat protiv Ukrajine, 34 posto kaže da je rusku agresiju isprovocirao Zapad. Uz to se 76 posto Slovaka u regiji čvrsto protivi sankcijama Rusiji a 69 posto odbija vojnu pomoć Ukrajini.

"Slovačka pokazuje kamo stvari vode kada se spoje više elemenata: nedostatak povjerenja u institucije, društvo sklono vjerovanju u dezinformacije i moćni politički akteri koji mogu iskoristiti frustracije i strahove društva u svoju korist", kaže Katerina Klingova iz Centra Globsec za Democracy and Resilience, koji je studiju predstavio krajem svibnja/maja.

Neriješeni korupcijski skandali

No prije svega je nepovjerenje društva u državu duboko ukorijenjeno u Slovačkoj. U veljači/februaru 2018. godine ubijeni su istraživački novinar Jan Kuciak i njegova partnerica Martina Kusnirova, pretpostavlja se po nalogu kriminalca i slovačkog „biznismena" Mariana Kocnera, koji već služi dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog drugih zločina.

Premijer Robert Fico i njegova vlada, koji su bili na dužnosti u vrijeme ubojstva, morali su podnijeti ostavku. 2019. zemlja je izabrala progresivnu predsjednicu, Zuzanu Caputovu, koja se proslavila kao antikorupcijska aktivistica. Sljedeće godine, nakon parlamentarnih izbora, na vlast dolazi liberalno-konzervativna koalicija. No ova vlada je gotovo od samog početka bila duboko podijeljena i nije uspjela progurati mnoge reforme a brojne korupcijske afere u pravosuđu i policiji su ostale neriješene.

Slovačka kao meta ruskih dezinformacijskih kampanja

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine, Fico i SMER sustavno raspiruju raspoloženje protiv politike solidarnosti vlade premijera Eduarda Hegera i njegovog nasljednika Ludovita Odora, koji će obnašati dužnost privremenog premijera do sljedećih izbora. „Vjerojatno niti jedna druga europska zemlja nije doživjela tako snažnu prorusku kampanju dezinformiranja kao što je ona koja je u tijeku u Slovačkoj", rekao je za DW slovački politolog Grigory Meseznikov.

SMER je trenutno na prvom mjestu u istraživanjima, a slijedi ga HLAS. Njezin predsjednik Peter Pellegrini nominalno se distancira od proruske kampanje svojih bivših stranačkih prijatelja. „Ukrajinu treba podržati jer je ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost", rekao je za DW. Ali istodobno dodaje: "Uvijek smo govorili da ako vlada želi pomoći Ukrajini, mora dvostruko pomoći slovačkom narodu."

Uoči moguće Ficove izborne pobjede, čak i slovačka predsjednica Zuzana Caputova, koja inače teži neutralnosti, sada izrazito upozorava na promjenu orijentacije Slovačke od Zapada prema Moskvi. "Slovačko stajalište", rekla je Caputova u nedavnom intervjuu za magazin Politico, "moglo bi uskoro postati sličnije vanjskoj politici Viktora Orbana."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu