Budžet Republike Srpske ne može trenutno da servisira ni osnovne obaveze, iako se u javnosti predstavlja da Vlada izmiruje sve svoje obaveze redovno. Svima kasne isplate koje im pripadaju zakonom od posdsticaja poljoprivredi pa do naknada po raznom osnovu budžetskim korisnicima.

„Tri godine tražim naknadu za dijete, rekli su mi da nema novca. Čak imam presudu u svoju korist da mi moraju isplatiti sredstva ali je sistem napravljen tako da škole, koje su obavezne isplatiti naknadu, nemaju novca na računu, već sve ide preko nadležnog ministarstva koje očigledno ne želi da se bavi ovim pitanjima.  Posebna priča je prevoz koji plaćamo sami, preko 100 maraka mjesečno. Dakle u suštini nama je smanjena plata za 100 maraka a sada se priča o nekom povećanju najniže (minimalne) plate“, kaže ogorčeni prosvjetni radnik iz Prijedora koji nije htio da mu objavljujemo ime.

Najnajniža plata veća za 25 maraka  

U takvim uslovima, kasno sinoć (13.12.),  dogovoreno je povećanje najniže plate u RS. Zeleno svjetlo dao je Ekonomsko socijalni savjet a prema dogovoru socijalnih partnera, Vlade, sindikata i poslodavaca, ona će za narednu godinu iznositi 395 maraka. Dogovorene su i reforme, tvrde u Vladi.

„Imamo saglasnost naših socijalnih partnera , predstavnika Unije udruženja poslodavaca , Saveza sindikata i Vlade RS, uz jedan zaključak koji obavezuje socijalne partnere da uz pojačanu dinamiku i što je moguće kraćem roku, najkraće do Nove godine, sjednemo, razgovaramo i dogovorimo opšti kolektivni ugovor“, kaže resorni ministar Milenko Savanović. 

U sindikatu smatraju da povećanje najniže plate za 25 maraka predstavlja tek simboličnu sumu. Najavljuju nastavak pregovora.

„Ovo je samo jedan mali pomak koji je simboličan i mi očekujemo da već u idućoj godini, negdje na pola godine razgovaramo i vidimo kako se kreću parametri i sve ono što se uzimalo u obzir kada je riječ o visini plate. Trebalo bi doći do našeg prijedloga od 50 odsto od prosječne plate u RS“, kaže predsjednica Saveza sindikata RS, Ranka Mišić.

Budžet bez saglasnosti Ekonomsko socijalnog savjeta

Takođe, Vlada Republike Srpske utvrdila je kasno sinoć po hitnom postupku Prijedlog programa ekonomskih reformi do 2019. godine kao i Prijedlog budžeta za narednu godinu. Utvrđeno je još nekoliko pratećih zakona koji se odnose na izmjene Zakona o porezu na dobit, Zakon o bankama te o prestanku važenja Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost, koji je posljedica poplava iz 2014. godine.

Prije nekoliko dana razmotren je prednacrt budžeta za narednu godinu u iznosu od 3,2 milijarde maraka. Tada je rečeno da je projekcija rasta BDP-a tri a izvoza 5,9 odsto.

Povećanje budžeta kroz poreze

„Najznačajnije povećanje očekujemo kroz poreske prihode i to kroz poreze na dobit i tzv. indirektnih poreza. Očekujemo rast doprinosa za PIO i prihoda od dividende.  Strogo ćemo kontrolisati zapošljavanje u javnom sektoru  i mora ostati moratorijum na plate u javnom sektoru. Svi pozitivni efekti javnih prihoda moraju se isključivo koristiti za kapitalne investicije i smanjenje javnog duga“, rekao je početkom ovog mjeseca ministar finansija RS Zoran Tegeltija nakon što je utvrđen prednacrt budžeta.

Ipak, pitanje je kako će se realizovati „smanjenje javnog duga“ s obzirom da 2017. godina donosi najveći teret otplate do sada, oko 700 miliona maraka. Dakle, Vlada RS nema novca da servisira obaveze ni za ovu godinu, što se moglo vidjeti na primjeru prosvjetnih radnika.

Budžet nije dobio podršku savjeta

Prijedlog budžeta nije dobio podršku ni Ekonomsko socijalnog savjeta zbog najavljenog smanjenja plata budžetskim korisnicima, odnosno smanjenje procenta na osnovu kojeg se obračunava minuli rad sa 0,5 na 0,3 odsto. Dakle radi se o smanjenju koeficijenta koji direktno utiče na broj godina radnog staža.  „Od naših deset mijera, osam je u potpunosti prihvaćeno. Tražili smo i dodatne garancije da svako rasterećenje privrede podrazumijeva i povećanje plata radnicima u jednakom omjeru, ukoliko se smanje doprinosi, odnosno porezi u realnom sektoru“, rekla je Mišićeva komentarišući dokument ekonomske reforme do 2019. godine koji je podržan sa rezervom.

Za poslodavce povećanje najniže plate nije najsrećnije rješenje s obzirom da je na terenu mnogo zloupotreba jer poslodavci većinu radnika prijavljuju na najnižu platu, dok inspekcijski organi ne rade ništa po tom pitanju. Zbog dodatnih opterećenja moglo bi se desiti da poslodavci otpuštaju radnike a da pri tom nove ne zapošljavaju, što otvara veliki prostor za sivu ekonomiju.

„Vlada nam je obećala da će svojim kontrolnim organima pomoći da spriječi sve one koji su spremni da zloupotrebljavaju najnižu platu, da radnicima isplaćuju najnižu platu a razliku da plaćaju u kešu“, kaže predsjednik Unije poslodavaca Dragutin Škrebić.

U praksi se to sprovodi na način da vas poslodavac prijavi na minimalac od 370 maraka koji uplaćuje preko banke a da ostalih recimo 200 maraka isplaćuje „na ruke". Time je direktno izbjegao plaćanje obaveza na taj iznos koji je isplatio u kešu.