Niko u BiH ne osporava potrebu povezivanja južne Dalmacije sa sjevernim dijelom Hrvatske, ali stručnjaci tvrde da taj problem treba riješiti ne ugrožavajući pravo BiH na nesmetan pristup otvorenom moru. Zato je izgradnja Pelješkog mosta još uvijek „otvoreno pitanje", kako je to konstatirano i na nedavnoj zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u Sarajevu. 

Hrvatska smatra da su svi problemi oko gradnje Pelješkog mosta riješeni i da se BiH izašlo u susret u pogledu dimenzija mosta i morskog prolaza između centralnih stubova. BiH se, također, obećava „neškodljiv prolaz“ na otvoreno more. Stručnjaci u BiH, međutim, upozoravaju da prije izgradnje mosta treba riješiti pitanje morske granice između dvije zemlje. Pri tome se insistira na slobodnom koridoru do otvorenog mora koji treba biti uspostavljen po važećim međunarodnim propisima.

Razgraničenje prema međunarodnom pravu

Sudski vještak iz oblasti saobraćajne struke i član Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević podsjeća da je Sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine dogovoreno razgraničenje između BiH i Hrvatske sredinom Malostonskog zaljeva, korištenje Luke Ploče pod „povoljnim uslovima“ za BiH na 99 godina i slobodan prolaz kroz zaleđe Neuma za potrebe Republike Hrvatske.

„Hrvatska vlada je 2006. godine odustala od Sporazuma Tuđman-Izetbegović i najavila gradnju Pelješkog mosta. Treba znati da je još Badinterova komisija preporučila da administrativne granice bivših Jugoslovenskih republika postanu državne granice i da se stave pod patronat međunarodnog prava. Po važećim konvencijama, BiH ima pravo na međunarodni plovni put iz Neuma, odnosno koridor do otvorenog mora. Da takav koridor ne može biti presiječen mostom, potvrdila je i nedavna arbitražna odluka o Piranskom zaljevu. U odluci se, pored ostalog, kaže da Sloveniji pripada tri četvrtine Piranskog zaljeva i slobodan, međunarodni plovni put, koridor, širine dvije nautičke milje. Na tom putu, odnosno koridoru, ne smije biti nikakvih građevina niti vještačkih ostrva. I međunarodni propisi nalažu da se prije bilo kakve gradnje mostova mora izvršiti razgraničenje prema statutu međunarodnog prava“, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

Nesmotrena bh. politika

Naš sagovornik ne osporava da je sa bosanskohercegovačke strane bilo nelogičnosti koje su ohrabrile hrvatske političare u nastojanjima da se problem riješi naprečac, mimo međunarodnog prava. „Ova pitanja su razmatrale neke komisije iz BiH i Hrvatske u vrijeme kada je ministar saobraćaja i komunikacija BiH bio Branko Dokić. Tada se trgovalo, odnosno tražilo se da Hrvatska učestvuje sa 50 posto sredstava u gradnji mosta u Gradišci, a BiH bi zauzvrat odobrila gradnju Pelješkog mosta. Komisiju iz BiH činili su potpuno neuki, nekompetentni ljudi koji nisu poznavali pravo mora. Niko od njih nije bio iz saobraćajne struke, a sve je rađeno pod uticajem politike“, kaže Kovačević.

Ševal Kovačević: „Ko potpiše 'neškodljiv prolaz' izdao je državu!“

Bosanskohercegovački sudski vještak ističe da prije određivanja tehničkih detalja bilo kakvog mosta treba izvršiti razgraničenje u akvatoriju Neum i uspostaviti matičnu luku za registraciju brodova koji uplovljavaju u Neumski zaljev. „A ne kako traži Hrvatska – da brodovi prvo idu u Ploče pa da se tamo pregledaju i pretresaju pa tek onda da plove u Neumski zaljev. Međunarodni plovni put BiH mora biti poznat. Ako BiH pristane na 'neškodljiv prolaz' koji joj se nudi, onda gubi unutrašnje vode u akvatoriju Neum i status pomorske zemlje. Zašto Hrvatska neće da ratificira Sporazum Tuđman-Izetbegović? Pa zato što bi se tada u slučaju spora primjenjivala Bečka konvencija o pravu ugovora. Ko u ime BiH potpiše bilo kakav protokol o 'neškodljivom prolazu' izdao je državu“, kategoričan je Kovačević.

U Predstavničkom domu Parlamenta BiH nedavno je usvojen zaključak da se Hrvatskoj pošalje nota o obustavi radova na izgradnji Pelješkog mosta do postizanja obostrane saglasnosti. Od Vijeća ministara BiH zatražen je detaljan izvještaj o aktivnostima vezanim za izgradnju Pelješkog mosta, ali i mosta na Savi kod Svilaja. Vijeće ministara BiH treba dati na uvid sve sporazume, ugovore ili druga akta koja se odnose na granicu BiH i Hrvatske te izgradnju Pelješkog mosta.