1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spašavanje šuma na planeti

2. novembar 2021

Na Samitu o klimi u Glasgowu više od 100 zemalja je obećalo zaustaviti uništavanje šumskih područja. Projekt bi trebao biti financiran s mnogo milijardi i u početku trajati do 2030. godine.

Regenwaldzerstoerung Regenwald Umweltzerstörung Zerstörung von Lebensraum
Foto: WILDLIFE/I.R.Lloyd/picture alliance

Zemlje sudionice, uključujući Njemačku i cijelu EU, čine 85 posto svjetske šumske površine, odnosno oko 34 milijuna četvornih kilometara. Uključene su i zemlje s najvećim šumskim područjima od svih, tj. Kanada, Rusija, Brazil, Kolumbija, Indonezija kao i Kina, Norveška i Demokratska Republika Kongo.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, koja predsjedava konferencijom UN-a, saopćila je da će oko 12 milijardi američkih dolara javnog novca biti mobilizirano za zaštitu šuma. Prema informacijama iz Londona, privatne investicije čine 7,2 milijarde američkih dolara.

Pluća zemlje

Johnson: "Šume su neophodne za naš opstanak."Foto: Alberto Pezzali/picture alliance/AP

Šume se smatraju plućima našeg planeta i apsorbiraju oko trećine emisije CO2 koju emitiraju ljudi svake godine. Ali one se dramatično smanjuju. Svake minute gubi se šumsko područje koje odgovara veličini otprilike 27 nogometnih igrališta. Razlog je izgradnja kuća i cesta ili korištenje za stočarstvo i ratarstvo.

Britanski premijer Boris Johnson je naglasio da se uništavanje šuma mora zaustaviti. "Katedrale prirode su neophodne za naš opstanak", rekao je Johnson. 

Indonezija se uključuje

Predsjednik Indonezije Joko Widodo rekao je da je njegova zemlja blagoslovljena s puno prašuma. Njegova vlada se, kako je dalje rekao, obvezuje zaštititi ih kao prirodni kapital. 

Dvosedmična Konfrencija o klimi (COP26) započela je u nedjelju. Pregovori o daljnjoj provedbi Pariškog sporazuma o zaštiti klime iz 2015. trajat će do 12. novembra. Ovim sporazumom je međunarodna zajednica pristala ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod dva stupnja, idealno 1,5 stupnjeva, u odnosu na predindustrijsko doba. Svim akterima je jasno: dosadašnji planovi daleko su od toga da bi bili dovoljni za stvarno postizanje ciljeva dogovorenih u Parizu.

Požarišta u turskoj AntalijiFoto: Mustafa Ciftci/AA/picture alliance

U Glasgowu je njemačka kancelarka Angela Merkel stoga pozvala na ubrzanje tempa s ciljem zaštite klime i upozorila na "razorne učinke" globalnog zagrijavanja. „Za postizanje pariških ciljeva neizbježna je sveobuhvatna transformacija rada i ekonomije", rekla je Merkel.

Merkel je također uvela u igru ​​globalnu cijenu za emisije ugljičnog dioksida. Takva CO2-cijena bi, kako je rekla Merkel, mogla potaknuti industriju da pronađe najbolji tehnološki način za postizanje klimatske neutralnosti.

haz/fw (dpa, rtr, afp)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu