Situaciju u Siriji države članice NATO-a i Rusije sasvim različito procjenjuju. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je posjetio glavno sjedište NATO-a u Briselu je "stranim snagama" prebacio da podržavaju opoziciju i pobunjenike u Siriji. On pred novinarima nije skrivao da pri tome misli na pojedine članice NATO-a. Ruski ministar vanjskih poslova je od članica NATO-a zatražio da iskoriste svoj utjecaj na opoziciju. "Vlada predsjednika Asada nije kriva za sve. Taj pristup je isuviše jednostavan. Obje strane se moraju pridržavati primirja", rekao je Lavrov nakon sjednice sa ministrima zemalja članica NATO-a.

Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton je predstavila sasvim drugu sliku. Američka vlada Siriju vidi na odlučujućoj prekretnici. Predsjednik Asad ima još jednu šansu da implementira plan opunomoćenika UN-a Kofija Annana. U protivnom se mora razmisliti o uvođenju dodatnih mjera, rekla je američka šefica diplomatije u Briselu. Bez imenovanja Rusije koja Siriju tradicionalno podržava, Clintonova je jasno stavila do znanja ko prema njenom mišljenju mora više utjecati: "Odgovornost ne snosi samo sirijski režim. Ta odgovornost se prenijela na one koji taj režim podržavaju. Oni su sada prisiljeni da objasne zašto se nasilje nastavlja.", izjavila je Hillary Clinton.

Opomena upućena Asadu

Šef njemačke diplomatije Guido Westerwelle izrazio je razočarenje i uznemirenost zbog neprestanog nasilija u Siriji "Od svih strana, a posebno od Asadove vlade, tražim da se konačno pridržavaju primirja. Sa Rusijom ćemo razgovarati o daljim postupcima. Važno je da međunarodna zajednica s obzirom na kritičnu situaciju u Siriji, ostane odlučna. Asadov režim mora znati, da se bez daljnjeg ne može oslanjati na Rusiju i druge sile, već da se zajedno moramo založiti za prekid nasilja."

NATO ne želi intervenisati

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je jasno stavio do znanja, da 28 članica NATO-a ne planira niti razmatra izvođenje vojnih operacija u Siriji. Turska vlada je nakon što je iz Sirije gađana njena teritorija, saopštila da nije napadnuta samo Turska već cijeli NATO Savez. Prema članu pet ugovora članica NATO-a, predviđena je međusobbna podrška ukoliko dođe do napada na jednu od članica. Generalni sekretar NATO-a Rasmussen je naglasio da će se o svakom problemu koji se tiče sigurnosti na teritoriji jedne od članica razgovarati i da će se razmatratii moguće mjere. "Do sada nismo dobili zahtjev", odgovorio je Rasmussen na pitanje novinara o toj temi.

NATO će kako je saopšteno situaciju na tursko-sirijskoj granci i dalje pomno promatrati. Američka šefica diplomatije Hillary Clinton je podsjetila da je Turska zbog trenutne situacije u Siriji direktno pogođena. "Ne zanemarite da se ovaj konflikt odvija na granici NATO-ovog područja", izjavila je Clintonova u Briselu. Prošle sedmice su gađani Turska i Libanon. "Naš NATO partner - Turska - osjeća efekte konflikta kroz dolazak velikog broja izbjeglica koje velikodušno prihvata. Pored toga, na turskoj strani su kroz artiljerijsku paljbu poginule dvije osobe."

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je došao do sasvim drugog zaključka. On je rekao da situacija na turskoj granici pokazuje da izbjeglički kampovi služe kao utočište za opozicine snage. Rekao je da se pojam izbjeglice tumači vrlo široko. Susret Vijeća NATO-a i Rusije je uprkos zajedničkim starteškim interesima pokazao koliko dijametralno suprotna su pojimanja sukoba u Siriji.

Autor: Bernd Riegert / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić