„Mi ne potcjenjujemo ozbiljnost situacije", rekao je Šarl Mišel, predsjedavajući Savjetu EU, nakon virtuelnog zasjedanja u Briselu o sporu oko budžeta i vladavini zakona u Evropskoj uniji. Drugim riječima: Evropska unija je u stvarnoj krizi. Mađarska i Poljska su još u ponedjeljak spriječile usvajanje ukupnog budžeta EU, kao i Fonda za obnovu posljedica pandemije korona virusa teškog 750 milijardi evra.

- pročitajte i: Blokiran budžet Evropske unije

„Neophodno je da sprovedemo budžet koji smo usvojili u junu", rekao je Šarl Mišel. No, izgleda da poljski i mađarski premijeri Mateuš Moravjecki i Viktor Orban nisu bili spremni da povuku veto. Obojica su kratko obrazložili zašto odbijaju da se provjeri vladavina zakona u njihovim zemljama. Obje države već godinama trpe kritike zbog slabljenja vladavine zakona, što bi zapravo trebalo samo po sebi da se podrazumijeva u državama članicama Evropske unije. 

„Ucijenjen ili prevaren?"

Na pitanje DW na završnoj konferenciji za novinare, da li se osjeća ucjenjenim ili prevarenim, Šarl Mišel je odgovorio: „Ne želim da kažem ništa što bi dodatno pogoršalo situaciju". Ali, jasno je stavio do znanja da su na taj način oštećeni milioni ljudi koji trpe ekonomske posljedice pandemije i koji su čekali na sredstva iz fonda.

- pročitajte i: EU postigla dogovor! 1,8 biliona evra za budućnost

Ako Poljska i Mađarska ostanu tvrdo pri svojim stavovima, sredstva iz fonda za obnovu neće moći da budu isplaćivana od januara 2021. kako je prvobitno planirano. To će posebno da pogodi zemlje na jugu Evrope, koje su pretrpile i trpe teške posljedice korona virusa. Viktor Orban je i prije jučerašnjeg virtuelnog samita izjavio kako ga za to nije briga. Premijer Španije Pedro Sančez insistira da planiranoj primjeni fonda. Iz holandske delegacije je stigao prijedlog da bi budžet mogao da se usvoji sa 25 država, a da Mađarska i Poljska ostanu po strani. Istakli su da bi to bilo komplikovano, ali izvodljivo.

Izostala prava diskusija

Međutim, o budžetskoj krizi se u četvrtak uveče nije istinski ni diskutovalo. Nakon samo 15 minuta predsjedavajući Samitu Šarl Mišel je prešao na drugu tačku dnevnog reda - suzbijanje pandemije. Mišel je mislio da se spor oko tako osjetljivih tema - budžeta i vladavine zakona - ne može riješiti na video konferenciji. Naredni samit u Briselu planiran je za četiri nedjelje, neposredno pred Božić. 

Merkel želi nekako da posreduje

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja trenutno predsjedava Evropskom savjetu, morala bi nekako da postigne kompromis sa Mađarskom i Poljskom, procijedila je kroz zube nakon sastanka. Takođe je rekla da ni Evropski parlament narednih nedjelja ne može da glasa o budžetu. Merkel je izjavila da dogovor o provjeri stanja pravne države, koje je na stolu, smatra „u principu veoma dobrim". Nije međutim rekla da li bi i kako izašla u susret zahtjevima Mađarske i Poljske, ili da bi mogla da izvrši pritisak da promijene mišljenje. Mađarska i Poljska jesu uložile veto, ali ova situacija još uvijek „nije razlog za zabrinutost", kazala je njemačka kancelarka.

Kritika od strane evropskih poslanika

Žestoke kritike su stigle iz Evropskog parlamenta, koji je već neformalno glasao za fond od 1,8 biliona evra, koliko zajedno čine budžet EU i fond za saniranje posljedica pandemije. Poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu, Razmus Andresen, insistira da njemačko predsjedavanje mora da djeluje. „Sve se sada prebacuje na samit o budžetu u decembru, koji bi trebalo da se održi uživo. To nije dobar znak. Evropski parlament ne dozvoljava da ga ucjenjuje Viktor Orban. Lopta je kod kancelarke Angele Merkel i predsjedavajućeg Savjetu EU Šarla Mišela", objasnio je Razmusen u Briselu.

Poslanica iz redova CSU Monika Holmajer, koja je u istom poslaničkom klubu sa Orbanovom partijom Fides je izjavila da ona u principu ne reaguje na provokacije. A upravo se o tome radi kada je riječ o vetu Poljske i Mađarske, smatra njemačka poslanica u Evropskom parlamentu. „O vladavini zakona u Evropskoj unije nema rasprave", istakla je Holmajer. Kompletan korona-fond blokirati iz političkih razloga je „posebno perfidno".

- pročitajte i: Orbanova objava rata Zapadu

Tokom Samita EU za riječ se javio i slovenački premijer Janez Janša i zahtijevao od svih strana da pronađu kompromis. Prema informacijama iz krugova njegove delegacije on gaji simpatije prema stavu Mađarske i Poljske. No, nije jasno koju težinu ima Janšin apel. Jasno je samo da mu sposobnost političkog prosuđivanja nije baš jača strana. Janša je takođe jedini šef vlade EU koji je čestitao Donaldu Trampu na pobjedi na izborima za predsjednika SAD.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!