Na plaži popularnog njemačkog turističkog ostrva Borkuma već se razaznaju pripremni radovi za postavljanje morske platforme holandske kompanije Van dajas. Lokacija se nalazi neposredno iza granice, na holandskoj teritoriji. Planirano je bušenje do dubine od tri i po kilometra. Firma će sopstvenim cjevovodom sprovoditi gas do Holandije. Ta zemlja je drugi po volumenu snabdijevač Njemačke gasom.

Namjera je da se sa eksploatacijom počne još ove godine. Tehnički naziv nalazišta gasa glasi Polje N05A.

„Da" iz Donje Saksonije; Habek želi da dobije na vremenu

U Njemačkoj je plan izazvao veliku uznemirenost prije svega zato što Holanđani žele da eksploatišu gas i u njemačkim teritorijalnim vodama, duboko ispod morskog dna. I zato što su nadležne vlasti savezne pokrajine Donje Saksonije već dale svoju saglasnost za ovaj projekat.

Gradonačelnik Borkuma Jirgen Akerman zauzeo je stav: „Sada ćemo detaljno proučiti odluku o utvrđivanju plana i naravno ispitati mogućnosti pravnih koraka." Gradonačelnik strahuje za imidž mirnog ostrva koje se reklamira turistima svojim položajem Vadensmog mora koje je proglašeno za UNESKO-vu svjetsku prirodnu baštinu.

Ministarstvo privrede Donje Saksonije izjavilo je da je gas, naravno, dugoročno štetan za klimu kao energent, ali će Njemačkoj i Holandiji u narednih 20 godina neophodan. Gas iz domaćih izvora je održiviji od onog koji se uvozi tankerima iz dalekih zemalja.

Habek smatra da projekat nije potreban

Korporacija Van dajas u Holandiji uživa punu podršku nove desničarske populističke vlade. U Njemačkoj posljednju riječ ima ministar privrede i vicekancelar Robert Habek iz stranke Zelenih. Da bi projekat zaista započeo, Njemačka i Holandija moraju da potpišu poseban ugovor. Habek to izbjegava i trenutno pokušava da dobije na vremenu. Rekao je da projekat zapravo nije potreban za snabdijevanje Njemačke gasom.

Sada želi da sačeka sudske presude u vezi s njim. Nekoliko ekoloških udruženja želi da tuži projekat. To bi, doduše, moglo da potraje. Stručnjak organizacije Grinpis za klimu Martin Kajzer rekao je za DW da nadležni ministri i kancelar u Berlinu moraju da se pozabave ovim projektom. „Ako zaista u klimatskoj krizi zaključe sporazum sa Holandijom o eksploataciji gasnog polja blizu UNESCO-ve svjetske prirodne baštine, naći će se na pogrešnoj strani istorije. Njemačkoj nije potreban novi gas, bušenje nije u skladu sa međunarodnim klimatskim ciljevima, a masovni protesti protiv toga pokazuju: ljudi to ne žele."

Potpuno promijenjen energetski pejzaž

Spor oko gasa pokazuje koliko su se dramatično promijenili uslovi za njemačko snabdijevanje energijom za samo dvije i po godine: još u januaru 2022. godine Njemačka je uvozila skoro 6.000 gigavat-sati gasa. Najveći deo dolazio je iz Rusije, zatim iz Norveške, Belgije i Holandije. Sada, samo dvije i po godine kasnije, u Njemačku se doprema nešto više od 2.000 gigavat-sati gasa.

Gasa iz Rusije više nema, što je posljedica ruske agresije u Ukrajini. Norveška je sada glavni dobavljač; slijede Belgija i Holandija. Njemačka takođe nabavlja tečni gas (LNG), na primjer, iz SAD, a za to su u velikoj žurbi postavljeni plutajući terminali kako bi gas mogao da se preuzima iz tankera.

Špan (CDU) kritikuje „dvoličnost" SPD-a i Zelenih

Prije ruske agresije na Ukrajinu, Njemačka decenijama nije mnogo razmišljala o domaćim izvorima gasa. Gas je dolazio pouzdano i po povoljnoj cijeni iz Rusije. Zbog toga je i većina konzervativnih političara odbijala gasne projekte poput ovog koji su Holanđani pripremaju već nekoliko godina.

Sada je potpredsjednik poslaničkog kluba CDU u Bundestagu, bivši ministar zdravlja Jens Špan, izjavio da Njemačka mora postati nezavisnija od drugih zemalja u snabdijevanju energijom. U izjavi za list Tagesšpigel kritikovao je Habekovo odugovlačenje. „Sada se ponovo pokazuje dvoličnost njegovih Zelenih i SPD", rekao je. Tečni gas se uvozi iz SAD, nuklearna energija iz Francuske, „ali se zato borimo protiv malog, unosnog gasnog polja u Njemačkoj".

Veća podrška Šolca i Lindnera

Malo i unosno: čak i sama korporacija Van dajas procjenjuje da bi tokom nekoliko godina mogla da se eksploatiše samo količina koja bi činila maksimalno sedam odsto godišnje potrošnje gasa u Njemačkoj. Ipak, politički Berlin smatra da bi i kancelar Olaf Šolc (SPD) i ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) vjerovatno podržali projekat.

Šolc je u jednom intervjuu izjavio da očekuje da će eksploatacija uskoro početi. „Na holandskoj strani postoje odobrenja. Na njemačkoj strani postoje odobrenja", rekao je kancelar. Teško je zamisliti da se projekat neće realizovati.

Demonstracije i u Berlinu

Habek je u međuvremenu dobio podršku od svoje stranačke koleginice, savezne ministarke za zaštitu životne sredine Štefi Lemke. Ona je izjavila: „Moguća eksploatacija gasa u blizini osjetljivog Nacionalnog parka Vaden mora ispunjava me brigom za zaštitu mora. Sjeverno more se već uveliko koristi, svaka dodatna industrijska postrojenja na moru predstavljaju rizik za morske životinje i biljke."

Tako misle i ekološka udruženja, koja su zbog projekta početkom nedjelje protestovala ispred Ministarstva privrede u Berlinu. Na samom Borkumu, prema riječima učesnika, oko 2000 demonstranata se prošlog vikenda usprotivilo planu o eksploataciji gasa. Vrlo je moguće da će idilični Borkum još neko vrijeme ostati u vijestima.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu