Tri godine od ulaska Republike Srpske i Srbije u jedan od najskupljih projekata u posljednjih nekoliko decenija, cijeli proces se još odugovlači. Političke igre zbog državne imovinekoče izbor članova Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, kojima je mandat istekao prije 12 godina. Početak izgradnje sistema Hidroelektrane (HES) Gornja Drina zaustavili su u Ustavnom sudu BiH 24 poslanika u državnom Parlamentu, osporavajući Republici Srpskoj da kao entitet potpisuje međudržavne ugovore.

Istraga protiv nepostojeće Komisije

Zbog odluka Ustavnog suda koji je još prije dvije godine naložio Komisiji da riješi ovo pitanje, a u nekoliko navrata i prolongirao odluku, na stolu je trenutno pat pozicija. Naime, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH na čijem čelu je SNSD-ov ministar Staša Košarac, opstruiše raspisivanje konkursa za izbor članova komisije, dok Tužilaštvo BiH na osnovu neispunjavanja odluka Ustavnog suda BiH, pokreće istragu protiv Komisije za koncesije, odnosno njenih članova. A njima je prije više od deset godina istekao mandat.

„S obzirom da je proces u toku, nije baš dobro komentarisati ali ja sam pokrenuo tužbu koju je sud usvojio. Ovaj sastav nije ni bio u skladu sa zakonom, sa teritorijalnom zastupljenošću, kao ni nacionalnom", kaže za DW član Komisije Mensur Šehagić, koji je nezavisno od zahtjeva 24 poslanika tražio da se sud izjasni o legalnosti rada Komisije.

„Od momenta kada je Komisija formirana prije 20 godina, neki političari su smatrali da ona ne treba da postoji, da ne postoji državna imovina. Tri konkursa su propala, a više od deset godina koliko je nama svima istekao mandat samo govori o opstrukciji koja je na sceni", kaže Šehagić.

Savjet ministara BiH je prije više od tri mjeseca donio odluku o raspisivanju konkursa za izbor članova Komisije za koncesije. U međuvremenu je formirana komisija za izbor ali ta odluka nikada nije objavljena u Službenom glasniku. Upravo to je smatraju mnogi, pokazatelj da se ne želi nastaviti sa imenovanjem članova Komisije jer je u političkom interesu u ovom trenutku da njeni članovi budu u statusu u kakvom su sada.

Nema imovine, nema Komisije

„Sada sve vuče na to da se prvi put ide prema krivičnom djelu neispunjavanja odluka Ustavnog suda, s obzirom da je toliko puta vraćana odluka o koncesiji Komisiji a da ona nije reagovala. Ako sada to uporedimo sa potvrdom suda u predmetu Šehagić da komisija nije bila legalna, postavlja se pitanje ko je odgovoran", kaže stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero, začuđen što se sud nije upuštao u odlučivanje u meritumu, s obzirom da pravo na potpisivanje međudržavnih sporazuma imaju samo države, u ovom slučaju BiH i Srbija.

„Tužilaštvo BiH pokreće istragu protiv članova Komisije za koncesije, a oni su najmanje krivi. Čak i da su ranije donijeli odluku o dodjeli koncesije ona bi bila oborena jer ona praktično ne postoji, niko više nema mandat", kaže Cero, ističući da se na kraju sve svodi na državnu imovinu i politiku njenog osporavanja iz Banjaluke.

„Ako nema državne imovine, nema ni Komisije za državne koncesije", kaže Cero, uz tvrdnju da se sve ovo moglo izbjeći da je sporazum sa Srbijom potpisala BiH ili da je RS tražila saglasnost državnog parlamenta.

Nakon što je formirana aktuelna državna vlast, na jednom od prvih sastanaka predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Naroda i pravde (NiP) Elmedina Konakovića, bilo je riječi upravo o izgradnji hidroenergetskih objekata i sporova koji su u toku. Tada je dogovoreno da se „formiraju pravni timovi koji bi se bavili pitanjem eventualne izgradnje hidroelektrane Buk Bijelana rijeci Drini". Godinu dana je prošlo od tog sastanka a nikakva komisija nije formirana.

Bez dogovora i prije 50 godina

Projektom HES Gornja Drina predviđene su četiri hidrocentrale Foča, Sutjeska, Buk Bijela i Paunci. Nakon što je spojila dva pravna lica, „Hidroelektrana Buk Bijela" i „HE Foča i HE Paunci”, Elektroprivreda Republike Srpske formirala je novo preduzeće „Hidroenergetski sistemi Gornja Drina”. 

Priča o izgradnji sistema HE Gornja Drina datira još iz 1974. godine kada je planirana izgradnja HE Buk Bijela, ali se ni tada nije mogao postići dogovor unutar republika bivše Jugoslavije. Srbija je htjela da bude nosilac projekta ali na to nisu pristali iz BiH i Crne Gore. Projekat je ponovo aktiviran prije desetak godina kada je urađena i Studija uticaja na životnu sredinu i izdata ekološka dozvola, koja je istekla prije četiri godine.

„Nema apsolutno priče o privatizaciji Elektroprivrede RS", branio je tvrdnje pojedinih kritičara premijer RS Radovan Višković, odbacujući spekulacije da Srbija ovim na mala vrata ulazi u privatizaciju Elektroprivrede RS.

„Kada je razgovarano o projektu izgradnje HES „Gornja Drina", rečeno je da će Srbija imati udio 51 odsto, a Republika Srpska 49 odsto, kako bi kao strani investitor išli sa ubrzanim procedurama, a u samoj gradnji taj odnos će biti vraćen na 50:50", rekao je Višković tokom potpisivanja sporazuma sa premijerkom Srbije Anom Brnabić.

Nijemci odustali 2012.

Inače, Vlada RS potpisala je 2012. ugovor sa njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu i izgradnji hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine koji je predviđao osnivanje zajedničke firme RWE i Elektroprivrede RS, sa vlasničkim odnosom 60:40 u korist njemačkog partnera.. Raskinut je nakon samo nekoliko mjeseci, a Nijemci su se povukli zbog neispunjavanja uslova iz ugovora, ne ostavljajući ni mogućnost sklapanja pojedinačne realizacije za svaku hidroelektranu.

Sada investitori od vlade traže dokumentaciju o sporu pred Ustavnim sudom ali i pred UNESCO-om, koji je donio odluku da Bosna i Hercegovina mora procijeniti potencijalni uticaj na životnu sredinu projekta Hidroelektrane Buk Bijela, „na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru". Tri kineske kompanije su dostavile ponude u vrijednosti od 250 miliona evra, a radovi su prolongirani dok ne dobiju odgovor nakon čega će odlučiti o ulasku u projekat.

„Projekat nije na državnoj granici i sve što je navedeno u apelaciji 24 poslanika Predstavničkog doma ne stoji i to smo u odgovoru Ustavnom sudu jasno dokazali da to nije tako", rekao je nedavno pomoćnik ministra za energetiku RS Milan Baštinac, ističući da je vlada uradila sve u skladu sa zakonom jer bi u suprotnom Ustavni sud već donio mjeru zabrane izgradnje hidroelektrane.

Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu star je preko deset godina, upozoravaju iz nevladinih organizacija za zaštitu životne sredine. Zabrinjavajući je negativan uticaj na kanjon rijeke Tare, koja se nalazi u sastavu nacionalnog parka. Nezavisna istraživanja, kažu u Centru za životnu sredinu u BiH, pokazala su da će taj uticaj itekako biti vidljiv i u Crnoj Gori.

Ugroženi ekosistemi

„Ovom odlukom UNESCO-a naloženo je da se uradi Studija uticaja na životnu sredinu. Takođe, traži se strateška procjena uticaja na osnovu kumulativnog efekta sva tri projekta i to je naloženo ne samo BiH nego i Srbiji. A sve to jer se Tara i Nacionalni park Durmitor nalaze na listi UNESCO-a", kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka, navodeći da se i pored ovih odluka ništa nije uradilo.

„Oni su uradili već jedan objekat na obali Drine, koji je namijenjen za budući smještaj radnika. Radovi su kao krenuli ali mi i dalje nemamo odgovor šta je sa uticajem na životnu sredinu. Gornja Drina je važno stanište ribe i mladice. To će sve uticati i na naš Nacionalni park Sutjeska ali i na ekosisteme susjedne Srbije i Crne Gore", kaže Topić.

Zajednički projekat Republike Srpske i Srbije, odnosno Elektroprivreda koje su u njihovom stopostotnom vlasništvu, osim HE Buk Bijela predviđa izgradnju još dvije hidroelektrane, ukupne vrijednosti 520 miliona evra čiji je većinski vlasnik Srbija.