Jevrejski doseljenici na Zapadnoj obali izgradili su 4.000 stanova na privatnim posjedima Palestinaca. Do sada je po izraelskom zakonu ova gradnja bila nelegalna. Većina poslanika Kneseta to sada želi da promijeni. Sa 60 glasova za i 52 protiv su poslanici usvojili zakon, kojim se retroaktivno dozvoljava gradnja naselja.

Zakon još mora proći kroz pravne instance. Da li će on proći na sudu je upitno. Većina izraelskih pravnika očekuje da Vrhovni sud odbaci taj zakon, kaže pravnik Yuval Shany sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu za DW. Jednostrana promjena vlasništva nad posjedom, kako smatra Shany, stvara velike pravne poteškoće. Po njegovoj ocjeni to nije u skladu sa međunarodnim pravom. Stoga on ovaj zakon ne želi braniti pred sudom.

"Jedna od najdesnijih vlada u posljednjih 30 godina"

Zakon je nastao zahvaljujući specifičnoj konstelaciji u izraelskom parlamentu, kaže politolog i ekspert za Izrael Peter Lintl iz Fondacije za nauku i politiku (SWP). "Sadašnja izraelska vlada je jedna od najdesnijih u posljednjih 30 godina. Dijelovi te vlade na dijelove Zapadne obale oduvijek su gledali kao na dio Izraela."

Posljednje dvije godine je to krilo posebno ojačalo. Tome treba pridodati još dva faktora, kaže Lintl. Prvih dana februara su Izraelci trebali napustiti jevrejsko naselje Amonu na Zapadnoj obali - uz velike proteste naseljenika i njihovih simpatizera. No, usvajanjem ovog zakona vlada je željela smekšati najljuće kritičare. Za to ona ima dobre razloge, jer se u vladajućoj koaliciji nalazi nacionalno-konzervativna partija HaBajit haJehudi ("Naš jevrejski dom"), koja je bliska jevrejskim naseljenicima.

Međunarodna kritika

Izvana kritike pljušte. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke također je kritikovalo izraelski zakon za naknadnu legalizaciju gradnje jevrejskih naselja. "Mnogi u Njemačkoj, koji pokazuju duboku povezanost i posvećenost Izraelu, jako su razočarani i smatraju to korakom unazad", rekao je u utorak jedan glasnogovornik vlade u Berlinu. "Povjerenje u rješenje koje podrazumijeva dvije države, je duboko poljuljano." I francuska i britanska vlada je kritikovala ovaj zakon, isto kao i Ujedinjene nacije.

Zagovaračima zakona u Knesetu to očito ne smeta. Oni igraju na kartu podrške od strane nove američke administracije sa predsjednikom Donaldom Trumpom na čelu, kaže Peter Lintl. Od njega oni očekuju snažnu podršku i angažman. "To je postalo jasno prilikom usvajanja zakona. Jedan od inicijatora zakona, Bezalel Smotrich, Trumpu se eksplicitno zahvalio", ukazuje Lintl.

Povjerenje u Trumpa je očigledno toliko veliko da zagovarači novog izraelskog zakona smatraju da mogu da se ogluše o kritike iz Evrope. Većina evropskih zemalja odavno kritikuje gradnju izraelskih naselja. "Ali ta kritika ne dopire do dijelova izraelske desnice, jer oni dobro znaju da Evropu ne mogu pridobiti za politiku gradnje naselja", rekao je Lintl.

Rizični  kurs

Takav politički kurs je jako opasan. Još nije poznato kakav je odnos nove američke administracije prema gradnji izraelskih naselja na palestinskoj teritoriji. Trump važi doduše za velikog prijatelja Izraela. Njegova ideja da američku ambasadu iz Tel Aviva izmjesti u Jerusalim naišla je na oduševljenje kod izraelske desnice. Pa ipak je nova američka administracija saopštila da gradnja izraelskih naselja na Zapadnoj obali "nije od pomoći".

Tako poslanici Kneseta slijede kurs konfrontacije, koji je posebno brizantan. "Jer, usvojeni zakon o gradnji naselja ne znači ništa drugo do rastanak od rješenja koje podrazumijeva stvaranje dvije države", kaže Peter Lintl. "Ova ilegalna naselja, koja su sada legalizovana, prvobitno su imala za cilj da spriječe rješenje o stvaranju dvije države. Prvobitna ideja pokreta izraelskih doseljenika bila je da se onemogući izraelsko povlačenje, kaže ovaj ekspert. 

Podijeljena javnost u Izraelu

U izraelskom društvu ovaj najnoviji zakon o legalizaciji gradnje jevrejskih naselja, koji je usvojio Kneset, je sporan. 50 posto jevrejskog stanovništva ne smatra ovaj zakon politički mudrim potezom, izvjestio je Izraelski demokratski institut ("The Israel Democracy Institute"). 53 posto ispitanih smatraju izraelsku aneksiju palestinskih teritorija problematičnom.

I jedan dio izraelskih medija oštro kritikuje novi zakon. Liberalno-lijevi list Haaretz čak pretpostavlja da ni Netanjahu nije baš uvjeren u ispravnost zakona, zbog rizika koji su povezani sa njegovom provedbom. S obzirom na to da se Izrael zbog ovog zakona međunarodno sve više izoluje, Netanjahu se, kako piše ovaj list, potajno nada da će Vrhovni sud osporiti taj zakon. Takvu političku kalkulaciju komentator lista Haaretz ne vidi kao izraz lukave i bezobzirne strategije, već kao znak nedostatka vođstva. "Koji je to politički lider spreman da djeluje protiv interesa svoje zemlje, ako se plaši za svoj politički opstanak?"