Kancelar Olaf Scholz i dalje je optimističan da bi kontroverzni Zakon o grijanju naredne sedmice mogao biti podnesen pred Bundestag. To je u petak (9.6.) u Berlinu izjavio portparol njemačke vlade Steffen Hebestreit. Na pitanje da li to znači da će nacrt zakona tada moći doći na usvajanje u Bundestag, odgovorio je "da". Scholz je, pojasnio je, redovno obavještavan o pregovorima poslaničkih frakcija semafor-koalicije, koji su u toku.

Dan ranije je savezni ministar ekonomije Robert Habeck potvrdio da on i dalje odluku Bundestaga o zakonu o grijanju očekuje još prije ljetne pauze. "Mislim da se u posljednje dvije sedmice mnogo toga promijenilo", rekao je političar Zelenih tokom puštanja u rad jedne od najvećih elektrana koja iz energije vjetra proizvodi toplotnu energiju u Wedelu, u Schleswig-Holsteinu.

Sljedeći korak je prvo čitanje zakona u Bundestagu. „S moje tačke gledišta, nema razloga da se to ne uradi, jer su koridori za dogovore jasno definisani brojnim raspravama i javnim objavama", rekao je Habeck.

Zeleni žele odluku još prije ljetne pauze

FDP je do sada sprečavao da nacrt zakona koji je usvojila vlada bude predstavljen Bundestagu. Prije svega, Zeleni posebno insistiraju da se on usvoji u parlamentu prije ljetne pauze. Posljednja sedmica zasjedanja u Bundestagu završava se 7. jula.

Nacrt zakona zahtijeva da se novi i zamijenjeni sistemi grijanja od 2024. godine napajaju najmanje sa 65 posto obnovljive energije. Međutim, trebali bi postojati brojni izuzeci. Koalicija je zaključila da zakon treba da stupi na snagu 1. januara 2024. godine, uz moguće produženje prelaznih rokova. Kritičari se pribojavaju da će mnogi građani biti finansijski preopterećeni i da postoji preveliko fokusiranje na toplotne pumpe.

SPD predlaže kompromis

Kako izvještava magazin Spiegel, SPD je navodno u pregovore unio kompromisni prijedlog. Prema njemu, planirana obaveza ugradnje klimatski prihvatljivih sistema grijanja mogla bi se djelimično eliminisati - ugradnja toplotnih pumpi ili hibridnih sistema, na primjer, bila bi obavezna samo u novim zgradama. U postojećim zgradama, s druge strane, pokvareni sistemi grijanja na naftu i plin bi se samo dobrovoljno zamijenjivali sistemima koji rade sa najmanje 65 posto obnovljive energije.

Do 2030. godine država bi, prema tome, doprinijela finansiranju ovakvih klimatski prihvatljivih uređaja. Finansiranje bi trebalo društveno rangirati i proširiti njegov obim tako da pojedinačno učešće u finansiranju bude ograničeno na razuman nivo.

„Zakon je djelimično neustavan"

U međuvremenu, sumnje u ustavnost planiranog zakona o grijanju postale su glasne. Prema profesoru prava iz Passaua Meinhardu Schröderu, on je djelimično neustavan. Zakon u nekoliko tačaka krši princip ravnopravnosti iz člana 3. Ustava, rekao je bavarski ministar za ekonomiju Hubert Aiwanger (Slobodni birači), koji je dao nalog za izradu pravnog mišljenja.

Najbolji primjer je starosna granica od 80 godina za oslobađanje od obaveze zamjene sistema grijanja, objasnio je Aiwanger. Vlasnici mlađi od 80 godina bili bi tretirani potpuno samovoljno i drugačije od starijih. Pri tome, u nacrtu zakona nisu uzete u obzir ekonomske i zdravstvene okolnosti. "U ekstremnim slučajevima, 79-godišnjaci sa malim penzijama morali bi prodati svoju kuću. Imućni 80-godišnjaci, s druge strane, mogu nastaviti da se griju na naftu i gas." Međutim, ako su suvlasnici nekretnine mlađi, "onda je ponovo predviđena zamijena sistema grijanja. To niko ne razumije", kaže Aiwanger.

Prema tom pravnom mišljenju, nejednakim tretmanom vlasnika i zakupaca narušava se ustavno načelo ravnopravnosti. Vremešni stanari se, kako se još ističe, ne uzimaju u obzir, iako zamjena sistema grijanja ni za njih nije prihvatljiva ako stan postane privremeno neuslovan za stanovanje. Zakon o grijanju ne ispunjava minimalne formalne zahtjeve, ne može se primijeniti u praksi "i mjesto mu je u kanti za smeće", smatra bavarski ministar ekonomije.

Tagesschau/fs

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu