Svaka nova obljetnica Herceg-Bosne izvlači stara pitanja: što je ona značila Hrvatima u BiH, što Srbima, a što Bošnjacima. Nitko od njih ne dijeli zajednički stav, čak ni među samim Hrvatima nema sloge, Bošnjaci ju oštro kritiziraju, dok Srbi o ovom pitanju ne žele previše raspravljati.

Ove godine, obilježavanje 18. studenog, kao dana utemeljenja HZ H-B iz koje je nastala Hrvatska Republika Herceg-Bosna, a potom nestala Washingtonskim sporazumom i postala dijelom zajednice Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, poprima nešto značajniju dimenziju.

Herceg-Bosna: Trajni zalog i obveza?

Ove godine nekadašnji ministri u vladi H-B, po prvi put su održali, kako su kazali, neformalno druženje, a upućene su i znakovite poruke. Tvrde da je Herceg-Bosna odgovor na srpsku agresiju i bošnjačku indolentnost prema obrani Hrvata, a ne paradržava s ciljem odcjepljenja od BiH.

Jedan od njih, dr. Božo Ljubić, poručio je: "HR H-B ostaje trajna inspiracija, zalog i obveza i današnjim i budućim generacijama hrvatskih političara u BiH na planu izradnje države BiH i tri jednakopravna i konstitutivna naroda".

U prvostupanjskoj presudi Haškog tribunala, izrečenoj šestorici visokih dužnosnika Herceg Bosni, kaže se da je Hrvatska Republika Herceg Bosna, skraćeno HR HB, za vrijeme rata u BiH bila političko-zemljopisni spoj teritorija na kojima su živjeli pretežito Hrvati u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 28. kolovoza 1993. Njen predsjednika Mate Boban proglasio ju je Republikom sa 30 okruga, zahtjevajući za nju autonomni status u okviru BiH sa ciljem kasnijeg otcjepljenja i priključenja Republici Hrvatskoj.

Čeka se konačna presuda o Herceg-Bosni

Prema presudi Haškog tribunala, Herceg-Bosna je tijekom rata u BiH bila poprište sukoba, etničkog čišćenja, ubijanja i progona civilnog, nehrvatskog stanovništva.

Njeno vojno i političko vodstvo  pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji osuđeno je na dugogodišnje kazne zatvora. Presudom Haškog tribunala šestorici vojnih i političkih, visokih dužnosnika Herceg-Bosne, 29. svibnja 2013. godine, zaključeno je da je "postojao udruženi zločinački pothvat s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta, uglavnom u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, kako bi se ujedinili Hrvati u Bosni i Hercegovini". Prema presudi, ta područja kasnije su trebala biti pripojena Republici Hrvatskoj, ili ostati u bliskoj asocijaciji s njom. Herceg Bosna je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 1994.

Optuženi hrvatski lideri negiraju ovakvu presudu, a sljedeće godine Sudsko vijeće Haškog tribunala treba donijeti konačnu, drugostupanjsku presudu. No, Herceg-Bosna čiji su visoki vojni i politički dužnosnici nepravomoćno osuđeni pred Međunarodnim sudom u Haagu zbog progona nehrvatskog stanovništa i pod tezom 'udruženog zločinačkog pothvata' po svemu sudeći i danas je politička tabu tema.

Dva Bošnjaka - jedan protiv, a jedan brani HB

Za Bošnjake, kako to kaže član Predsjedništva BiH i prvi čovjek najjače bošnjačke stranke Bakir Izetbegović, ona je sinonim za patnju i bespotrebne sukobe.

"To je vraćanje unatrag na bolne i teške teme. Svatko ima pravo da Herceg-Bosnu doživljava kako želi, ali za nas Bošnjake ona je sinonim jedne patnje i bespotrebnog sukoba. Kada se povuče crta, mislim da smo svi loše prošli i da je to na duge staze pokvarilo odnose Bošnjaka i Hrvata. Ogromne žrtve smo pretrpjeli zbog stvaranja paradržave, tvrdi Izetbegović zaključujući kako su Hrvati najveća žrtva Herceg-Bosne.

Zulfo Robović, također Bošnjak i jedan od ministara u nekadašnjoj vladi H-B ima potpuno drukčije stajalište. "Herceg-Bosna je stvorila okvir i jedan od modela mogućeg uređenja BiH koji bi, po mom mišljenju, bio katalizator razvoja u približavanju europskim standardima kod višenacionalnih državnih zajednica u okviru EU", komentira Robović za DW. On smatra da je "negiranje vrijednosti modela koji je pokazivala HR HB opstruiranje europskog puta BiH".

"Isto tako nije dobro glede političke budućnosti BiH negirati težnje i osjećaje velikog broja Hrvata BiH prema HR HB, koji su u najtežim danima devedesetih pod prisegom davali živote u obrani BiH", komentar je ovog Bošnjaka Herceg-Bosne.

Srbi: Ako to Hrvati žele...

Ranko Čvoro, zamjenik predsjednika Srpskog kulturnog društva Prosvjeta koji kaže da o Herceg-Bosni i o onome što je ona značila Hrvatima, pa i Bošnjacima i Srbima, treba govoriti povijest i oni koji to puno bolje znaju od njega. "Što se tiče ideje o nekoj novoj Herceg-Bosni, smatram da svako rješenje treba biti u duhu svih demokratskih stremljenja i ukoliko narod smatra da je taj proslov najbolje rješenje za njih, neka se to rješava u skladu s ustavom i zakonima ove zemlje", komentira Čvoro za DW.

Mostarski književnik Veselin Gatalo često aktualna politička pitanja komentira na svoj osebujan i neobičan način. Kako kaže, ni Herceg-Bosna, kao ni druge četiri državne tvorevine u posljednje vrijeme na bh. tlu, nisu posebno oduševile. "Herceg-Bosna u ono vrijeme bila je jedinstven stav većine Hrvata kao i Republika Srpska Srba. Ali, ako je neka nova Herceg-Bosna demokratska želja hrvatskog naroda, zašto bih ja bio protiv?", ocjenjuje Gatalo za DW.

Herceg-Bosna Hrvatima: Od katastrofe...

Oštar kritičar Heceg-Bosne je mladi bosanski franjevac fra Petar Jeleč, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, teolog, profesor i povjesničar. On kaže da, kao bosanski Hrvat i još k tomu Posavljak, Herceg-Bosnu smatra kvislinškim projektom koji je nanio veliku štetu prvenstveno bosanskim Hrvatima.

"Ovaj projekt iza sebe je ostavio pustoš i unesrećio na tisuće ljudi svih nacionalnosti i vjera. Čelnicima Herceg Bosne nije bio na pameti opstanak, nego podjela BiH, te su dogovorima s velikosrpskim agresorom (npr. dogovor Boban-Karadžić u Gracu) onemogućili slom velikosrpskog projekta koji i danas preko Milorada Dodika koči napredak ove zemlje", kaže ovaj svećenik za DW. Kao povijesne činjenice navodi izdaju Posavine, početak rata s Bošnjacima i smatra da se željelo iseliti što više Posavljaka i srednjobosanskih Hrvata i naseliti ih u Hercegovini i Hrvatskoj.

"To su povijesne činjenice, koje ostaju čvrste za sva vremena i ne može ih promijeniti ni stotine medijskih, jeftinih i nepismenih pamfletića raznorazne kvaziintelektualne 'elite'", kaže fra Jeleč. On se prisjeća da je 18. studenog i herojske obrane i velike tragedije Vukovara utemeljena i "Herceg Bosna" kao 'kvislinška tvorevina koja nikome nije donijela ništa dobro'.

"Naravno, osim ratnim profiterima i mnogim političarima koji su se preko tog projekta naglo obogatili i postali 'ugledni' građani BiH i Hrvatske", zaključuje on.

...Do obrane i spasa

Dijametralno suprotan stav ima dr.sc.Ivo Lučić, također povjesničar i profesor na zagrebačkom i mostarskom sveučilištu.

Podsjećajući da je središnja bh. vlast ignorirala stradanje Hrvatske koju je 1991. razarala JNA te da je u takvim okolnostima dio hrvatskog političkog vodstva u BiH osnovao HZ HB kojom je povezano nekoliko ranije osnovanih obrambenih zajednica Hrvata u BiH.

"U Odluci o osnivanju naglašeno je da će HZ HB 'poštovati demokratski izabranu vlast R BiH sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju'. Stvaranje HZ HB kao obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila", komentira profesor Lučić za DW.

Posebno ističe da je HZ HB zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova BiH, gdje su Hrvati bili u većini te da su osnivači H-B-a vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore.

"Da se ne radi ni o kakvom secesionizmu svjedoči i činjenica da su gotovo svi hrvatski zastupnici u Skupštini BiH sudjelovali 25. siječnja 1992. u izglasavanju Odluke o raspisivanju referenduma za neovisnost BiH, među njima i Mate Boban, predsjednik HZ H-B. Osnovana je kao izraz solidarnosti Hrvata iz BiH sa stradanjem svojih sunarodnjaka u Hrvatskoj, kao jasna politička poruka srpskom i muslimanskom vodstvu da Hrvati ne žele ostati u krnjoj Jugoslaviji i kao jasno opredjeljenje da će se Hrvati u BiH braniti od svakog oblika agresije", kaže Lučić.

 

Koliko bi Hrvati dobili ‚uskrsnućem‘ Herceg-Bosne?

Od nekadašnje "Herceg-Bosne" danas je ostalo samo udruženje kojim predsjedava Vladimir Šoljić koji često naglašava kako bez "Herceg-Bosne" i Hrvata ne bi bilo ni neovisne i suvremene BiH.

No, komentirajući za DW mogućnost 'uskrsnuća' neke nove "Herceg-Bosne", Faruk Kajtaz, novinar i politički analitičar iz Mostara Kaže: "Uskrsnuće Herceg-Bosne je posljedica duboke krize u FBiH i pokušajima da se dodatno uslože odnosi u BiH, jer imaju za cilj stvoriti dojam da sadašnji sustav organizacije Federacije - ne funkcionira i da ga zato treba mijenjati". On smatra da je dodatni problem  i što najjača hrvatska stranka, HDZ BiH, pristaje na uvjete o unutarnjoj reorganizaciji BiH od strane predsjdenika RS-a Milorad Dodik, koji se zalaže za neupitnost granica svoga entiteta.

"Inače, ideja Herceg - Bosne, kao trećeg entiteta ili federalne jedinice, po mom mišljenju nije najbolje rješenje za sve Hrvate u BiH. Čak i da se postigne suglasnost, veliko je pitanje koliko bi Hrvati u BiH time zaista dobili, a koliko izgubili", zaključuje Kajtaz.