„Srbija mora da napravi mir sa svojom prošlošću“
13. oktobar 2010Nasilje i vandalizam, kome su samo u posljednja tri dana u dva navrata pribjegavali pripadnici ultranacionalističkih i navijačkih grupa iz Srbije, za povod su imali Paradu ponosa i fudbalsku utakmicu između Italije i Srbije, ali su uzroci mnogo dublji. Sa jedne strane to pokazuje postojanje dijela srpske populacije koji smatra da mu je nanijeta nepravda i da zemlja ne ide u onom pravcu u kome bi oni željeli. Sve to je potkrijepljeno i teškom ekonomskom situacijom u Srbiji, visokom stopom nezaposlenosti (oko 20 procenata), kao i traumatičnom, a bliskom istorijom. Ultranacionalistički segmeti društva po pravilu su vrlo glasni i vidljivi, što ne znači i da su i mnogobrojni, smatraju u briselskom Centru za evropske političke studije (CEPS).
„Srbija je bila i jeste tradicionalna pravoslavna zemlja, gdje postoji jak uticaj crkve i istorije. Međutim Srbija mora da napravi mir sa svojom prošlošću kako bi išla u budućnost. Za to postoji podrška većine u Srbiji. Na ovim protestima vidjeli smo manjinu Srbije. Nasilni ultranacionalisti jesu manjina i oni trenutno gube tlo pod nogama. To osjećaju i ovo je njihova reakcija. Oni vjerovatno smatraju i da su ih njihovi lideri izdali, recimo po pitanju Kosova u posljednjih mjeseci, a ovo nije pravi način da izraze svoje mišljenje“, smatra Georg Dura, analitičar CEPS-a.
I druge zemlje su prošle kroz sličan period
Vlasti u Srbiji su saradnjom sa EU po pitanju Kosova, ali i podrškom organizaciji Parade ponosa pokazale da je Srbija spremna da ide putem tolerancije, demokratizacije, evropskih vrijednosti, putem ka EU. To je upravo ono što tradicionalniji i više nacionalistički nastrojeni dijelovi društva u Srbiji ne žele da vide ili prihvate. Zbog svoje specifične istorije i srpsko društvo je specifično podijeljeno i ne može se po ovom pitanju povući direktna paralela sa drugim zemljama Evrope. Ali sličnosti postoje. Tako u CEPS-u navode primjere Poljske i Rumunije u kojima su, u godinama pred pristupanje Uniji, ali i u prvim godinama članstva, bili vidljivi otpori, pogotovo prema manifestacijama gej populacije.
„Vremenom taj otpor je nestao i narod se navikao da živi sa svojim različitostima i da bude tolerantniji. Sve je to dio lekcije koju naučite na putu ka EU. Morate da otvorite svoje društvo, da dozvolite ljudima da se izraze, da vidite da ne postoji samo jedna istina i jedan način života“, kaže Dura za Dojče vele.
On dodaje da je slična situacija vidljiva u Rusiji i drugim istočnim susjedima EU, kao i da je za promjene u društvu i državi uvijek potrebno vrijeme.
Evrointegracijama protiv ultranacionalizma
Iako scene nasilja uvijek narušavaju ugled jedne zemlje, nemile slike koje su prethodnih dana nosile predznak Srbije, nisu neuobičajene i za zapadna društva. U CEPS-u kažu da sam intenzitet nereda nije toliko šokantan za Evropu koliko činjenica zašto se protestvuje. Ipak smatra se da evropski politički lideri „vide dalje od ovoga“ i da je na njima odgovornost da podržavajući evrointegracije Srbije, ne daju pomoć ultranacionalistima. Georg Dura objašnjava da „ovi događaji neće moći da uzdrmaju trenutno pozitivan momenat u odnosima Srbije i EU. EU ne bi trebalo da oklijeva u davanju kandidature Srbiji kako bi osigurala da promjene u Srbiji budu podržane. Vlasti u Srbiji su pokazale da su spremne na kompromis. Sada EU mora da pruži punu političku i ekonomsku podršku Srbiji.“
Time bi se, prema riječima Dure, mladima koji trenutno u Srbiji možda ne vide svoju budućnost, dala neka perspektiva, jasnija slika njihove evropske, stabilne i prosperitetne budućnosti.
Autorka: Marina Maksimović
Odgovorna urednica: Marina Martinović