Kupovina političkog vremena nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu zvanično se završava današnjim raspisivanjem vanrednih izbora u Srbiji. Bezbroj mirnih političkih protesta, blokade fakulteta, protesti prosvjetnih radnika, kao i zahtjevi za odgovornošću zbog korupcije, dočekani su povećanom represijom vlasti.

Zahtjeve studenata i pobunjenog društva, vlast u Srbiji ocjenjuje kao terorizam i rušenje ustavnog poretka, a rezultat toga je i raspisivanje izbora u atmosferi prijetnji, nasilja, zloupotrebe institucija, i praktičnog raspada srpske demokratske fasade. Stoga se i na izbore ide s vlastima koje nisu napravile nijedan ustupak – ili preciznije rečeno, s vlastima koje niti su ispunile preporuke Kancelarije OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), niti poštuju sopstveni Ustav i zakone.

Neizvjesni izbori?

Skoro dve godine mučnih scena bilo je potrebno da Aleksandar Vučićraspiše izbore, u trenutku kada se procjenjuje da je donekle konsolidovao svoju poziciju i rejting. Izbori će pokazati koliko su jedna monstruozna medijska kampanja i sudska i policijska represija bili dovoljni za uspjeh na predstojećim izborima. U svakom slučaju predsjednik Srbije izgleda i ne pomišlja na poraz, jer se već uveliko priprema da pređe na mjesto premijera.

A to kako Aleksandar Vučić organizuje izbore „i ne djeluje čudno zašto ne vjeruje da na njima može i da izgubi“, ocjenjuje za DW glavni i odgovorni urednik nedeljnika „Vreme“ Filip Švarm.

„Čitava državna mašinerija i narodni novac biće upregnuti u njegovu kampanju kako bi dobio izbore. Nekakvo dalje odlaganje izbora ne bi bilo poželjno, jer bi se stekao utisak da se Vučić osjeća slabim i nesigurnim, što bi imalo posljedice na njegove birače. Mora se ipak primijetiti da čak i sam Vučić ne krije da su ovo najneizvjesniji izbori otkako je na vlasti“, kaže naš sagovornik.

Vučić protiv pobunjenog društva?

Politikolog Duško Radosavljević za DW procjenjuje da Vučić ne razmišlja o porazu, „jer je zacrtao da pokrade izbore“.

„Vjerovatno smatra da je obezbijedio sve što je potrebno da ne izgubi na izborima. On spada u grupu lidera koji ne dozvoljava da bude poražen na miran i demokratski način. Vidimo i po karakteru vladavine uzurpaciju Ustava, zakona i svih normi ponašanja. Ali, mislim da mu je kalkulacija pogrešna, jer se do sada borio protiv slabo organizovane i podijeljene opozicije, a sada s druge strane za protivnika ima pobunjeno društvo“, skreće pažnju Radosavljević.

Sličnu ocjenu iznosi i Švarm, koji navodi kako je „Vučić jedno vrijeme pokušavao da juri brojeve, ali ankete su bile loše po njega – i zato mislim da sada smatra da će izbore dobiti drugim sredstvima. Tu mislim na podmićivanje građana, na propagandni teror, na upotrebu batinaša, na zloupotrebu policije i Bezbjednosno informativne agencije (BIA), i čini mi se da je to njegov glavni adut na ovim izborima“, smatra glavni urednik „Vremena“.

Ogoliti sistem do kraja

Politički protivnici vlasti izbore dočekuju šaroliko. Parlamentarna opozicija nije uspjela da se dogovori o zajedničkom nastupu i mnogi joj zbog toga predviđaju krah na ovim izborima.

Kao najozbiljniji protivnik se sada vidi buduća Studentska lista, koja akcenat stavlja na daleko bolju kontrolu izbora i visoku izlaznost. Koliko je to dovoljno za uspjeh ako se upozorava da se izborne manipulacije prije svega dešavaju prije izbora?

Duško Radosavljević kaže kako će „vjerovatno kontrola izbora biti bolja, ali očekujem da će doći i do velikog broja kriznih situacija na biračkim mjestima kada neko ne bude mogao da glasa sa adrese na broju 0 (nula). Tu se mora reagovati, i ako razmjere potencijalne krađe budu toliko velike mislim da će se građani tome oduprijeti. Ako bude odlučio da zbog toga primijeni otvorenu diktaturu tog dana tu se onda mora ogoliti sistem do kraja“, smatra Radosavljević.

Naprednjaci blokiraju Srbiju

Velika izlaznost i masovnost su nešto što bi moglo da prevaziđe loše izborne uslove, naglašava Filip Švarm, i kaže da je „suština da će ovo biti referendumski izbori, a ukoliko Vućić pokuša krađu izbora mislim da neće dobro proći. Jeste da postoje policija i batinaši i razni mehanizmi, ali oni ne mogu da se koriste u cijeloj zemlji. Neizvjesno je i koliko će izbori riješiti politički krizu, jer se vladajući SNS mijenja na gore, a drugi dio građana želi da Srbija postane normalna i uređena država. Činjenica je samo da sa naprednjacima Srbija ne može dalje“, ističe Švarm za DW.

Evropska unija na testu

Stav Evropske unije se u Srbiji vidi kao bitan dio izborne računice. Opozicija i pobunjeno društvo nisu do sada imali mnogo simpatija za otvoreno koketiranje vrha EU s režimom u Srbiji, ali se ta perspektiva donekle mijenja nakon sahrane Ratka Mladića.

Iako su početne izjave evropskih zvaničnika djelovale kao uobičajeno mlako reagovanje na Vučićeve radikalske provokacije, oštriji ton predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen možda najavljuje nešto drugačije korake. Prvi test bi možda mogao da bude vezan za eventualnu posjetu Fon der Lajen Beogradu u oktobru, koja se u srpskoj javnosti, ukoliko do nje dođe, već vidi kao manje-više otvorena podrška Vučiću pred izbore.

Predsjednik Srbije je obazrivo reagovao na te poruke i naveo da „ništa loše nema da kaže za Fon der Lajen i Antonija Koštu“, i da su „oni uvijek bili na strani Srbije“.

Duško Radosavljević primjećuje da je „Vučić ostao na tih par oslonaca u okviru EU, ali da se ipak mora naglasiti kako u okviru Evropske unije ima različitih pogleda i stavova na ono što se dešava u Srbiji, i da nisu sve zemlje oduševljene tom lažnom stabilnošću koju nudi Vučić. Prosto ne možete govoriti o ispunjavanju nekih demokratskih uslova, a onda reći to za neke zemlje važi, ali ne važi za našeg prijatelja Aleksandra, jer je on u porodici naših partija“, zaključuje Radosavljević za DW.