Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Policija u Srbiji je u akciji u nekoliko gradova uhapsila ukupno sedam lica. Nakon osvajanja tobožnje zaštićene zone UN-a Srebrenice od strane trupa pod komandom generala Ratka Mladića 11. jula 1995, srpski vojnici i četnici su ubili više od 7.000 muškaraca i dječaka - muslimana. Žrtve su zakopane u masovne grobnice u dijelu BiH pod kontrolom bosanskih Srba. Tamo i u Srbiji se masakr dugo poricao ili su se njegove dimenzije umanjivale . Jedan od uhapšenih, zvani Neđo-koljač, postao je nakon rata uspješan biznismen u Srbiji.

Prema navodima Specijalnog tužilaštva u Beogradu osumnjičeni su kao pripadnici specijalne policijske jedinice bosanskih Srba streljali oko hiljadu muškaraca i maloljetnika u jednom magacinu u blizini Srebrenice. Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić je izjavio da je važno da Srbija sudskim procesom zauzme jasan stav prema Srebrenici."

Tageszeitung iz Berlina piše: "Hapšenja izvršena u srijedu bila su prva hapšenja ljudi u Srbiji, osumnjičenih da su direktno bili uključeni u ubilačku mašineriju u Srebrenici. 'Važno je naglasiti da je ovo prvi put da se naše tužilaštvo bavi masovnim ubijanjem civila i ratnih zatvorenika u Srebrenici', rekao je jedan od vodećih srbijanskih državnih tužilaca za ratne zločine Bruno Vekarić. Među uhapšenima su dvojica koljača, kako su bh vlasti nazvale visoke oficire Nedeljka Milidragovića i Aleksu Golijanina. List Blic prenosi da je uhapšen i osmi osumnjičeni, također nekadašnji visoki oficir. Hapšenja su rezultat nove saradnje između državnih tužilaštava u Beogradu i Sarajevu."

Zagreb nema vremena za gubljenje

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi intervju sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović pod nazivom "Zagreb nema vremena za gubljenje". U intervjuu novinar se osvrće na stanje u BiH i konstatuje da je to zemlja-problem u regiji. Ukoliko, dodaje, ne uspije najnovija inicijativa približavanja BiH Evropskoj uniji, to bi moglo podstaći želju Hrvata za sopstvenim entitetom u okviru zajedničke države. "O tome ne bih željela špekulirati", odgovara hrvatska predsjednica i dodaje: "O tome odlučuju političari u BiH. Ali ono što bih ja željela osigurati je ustavna ravnopravnost hrvatskog naroda sa ostala dva naroda: Bošnjacima i Srbima. Moje načelo je poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti ove zemlje. Nije nikakva tajna da država BiH još uvijek ne funkcionra dobro. U međuvremenu u zajedničkom Predsjedništvu postoji duh saradnje. Hrvatska bi zajedno sa međunarodnom zajednicom u ovoj zemlji željela preuzeti ulogu posrednika.

Na pitanje novinara da li bi pomirenje sa Beogradom i dolazak srbijanskog premijera na njenu inauguraciju u Zagreb mogli uticati na stabilnost u regionu, hrvatska predsjenica je odgovorila: "Sasvim sigurno da bi. Naravno da to utiče na stabilnost u regionu. Posjeta premijera Vučića bila je jako ohrabrujuća".