Riječ je o jedinstvenoj i novokreiranoj ruti, koja će unijeti malo više svjetlosti u kulturno-istorijsko naslijeđe Hercegovine i promovirati kulturni turizam i nedovoljno afirmisane i zaboravljene objekte.

Opština Konjic

Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura, najpoznatijeg umjetnika, karikaturiste, pjesnika i putopisca prva je lokacija na koju vas vodi Srce Hercegovine. Kuća ima veliki značaj za Konjic, a Srce Hercegovine nastoji da posjetu Zukinoj kući poveća. Džumhur je objavio veliki broj karikatura, pisao scenarije za filmove, radio scenografije za pozorište.

Tokom obilaska konjičke opštine, u Borcima smo posjetili Šantićevu vilu koju je 1903. godine kupila porodica Šantić, gdje je živio i sam pjesnik Aleksa. Od 1931. u vili je živio akademski slikar Lazar Drljača, a želja mu je bila da se na proplanku pored kuće i sahrani. Prije 2 godine pored vile je dignut stećak Drljači. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u vili je bila partizanska bolnica, a pretrpjela je znatna razaranja iz posljednjeg rata. Nažalost i danas stoji neobnovljena, iako predstavlja objekat od iznimnog značaja.

“Sem Neretve, starog grada, kamene ćuprije, Boračkog jezera… u Konjicu se ima mnogo toga vidjeti. Svakako se izdvaja galerija umjetnina u Franjevačkom samostanu, u kojoj se nalazi čak i slika Lazara Drljače. Kod je riječ o našem kulturnom nasljeđu i bogatstvu, stranci su oni koji prvi prepoznaju nešto što je kvalitetno, pa tek onda naši ljudi. Nadam se da je ovo pravi put, početak promocije ovog područja, što Konjic i okolina zaslužuju u svakom pogledu” kaže Elmir Prevljak, jedan od dobrih poznavalaca kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Konjica.

Opština Stolac

Makova hiža u Stocu, kuća koja čuva uspomenu na velikog bh pjesnika Maka Dizdara otvorila je vrata gostima i poštovaocima rada Maka Dizdara. Fondacija Mak Dizdar želi trajno pratiti, objedinjavati i promovisati sve ono što se vezano za Maka i stećke. U pripremi je postavka nastanka stećaka, jer su i Mak i stećak neodvojivi.

Ja uvijek kažem da je Hercegovina Provansa, da je to jedan od najljepših dijelova na Mediteranu. Pun povijesnih spomenika starih 14 hiljada godina, a za to se gotovo ne zna. Mislim da je Srce Hercegovine način da se taj proces ubrza, to saznanje, koje će jednom doći. No, ovo je mogućnost da Hercegovina u svijetu bude prepoznatljiva, onako kako je zaslužila” govori Enver Dizdar, Makov sin, domaćin Hiže.

Nedaleko od Stoca je prelijepa nekropola stećaka u selu Boljuni na kojoj je očuvano 269 stećaka . Uz nju se nalazi tzv. Grčki bunar u narodu poznat i kao Neveš voda. Lokalno udruženje koje se brine o nekropoli i bunaru planira predložiti bunar kao spomenik kulture, kako bi bio uvršten u zbirku nacionalnih spomenika i turističku ponudu samog mjesta. Srce Hercegovine je prva ruta koja je uvrstila u program obilaska i srednjevjekovni grad Daorson koji se nalazi u Ošanićima iznad Stoca, uz neizostavnu posjetu grobu pravednika Rav. Moše Danona inače, hodočasnog mjesto jevreja BiH.

Opština Trebinje

Trebinje je grad poznat po prelijepim platanima i po pjesniku, piscu i diplomati Jovanu Dučiću. Iako je napisao tri oporuke, u posljednjoj, napisanoj 1941.,dvije godine pred smrt, je tražio da se njegova novčana zaostavština dijelom upotrijebi za izgradnju „Krasne pravoslavne crkve u Trebinju u stilu one u kosovskoj Gračanici i da se moje tijelo prenese i sahrani u istoj”.

Želja mu je ispunjena tek 2000. godine. U Hercegovačkoj Gračanici Jovan Dučić počiva već 11 godina, a bogati sadržaji uključuju i izvanrednu galeriju ikona i rukotvorina, biblioteku, vladičanski dvor i amfiteatar koji je idealan za razne kulturne događaje. “Ovaj kompleks je od velikog značaja za Hercegovinu ali i šire gledano”, govori Milorad Perišić, upravnik manastira Hercegovačka Gračanica. “Na našu radost ovdje već 11 godina imamo priliku da dočekujemo ljude iz svih krajeva svijeta”.

Svojevrsni simbol Trebinja je i Arslanagića most. Jedan od najljepših primjera osmanlijske arhitekture. Još jedna novootkrivena lokacija koja će zasigurno privući turiste je autohtona hercegovačka kuća – muzej Vatrenjača, star oko 500 godina. Domaćin Mihailo Ružić fascinirao nas je podacima o kući, načinu života unazad par stotina godina, predmetima u kući koji su stari od 130 do 200 godina i gastronomskim tradicionalnim jelima poput domaćeg prijesnaca, pršuta, sireva i meda sa mladim lukom koji se zajedno jede samo u selu Tvrdoš.

Čapljina i Mostar

Uz dobro znani Počitelj, opština Čapljina ponudila je i raskošnu ljepotu flore i faune, uz rijeku Trebižat. Mostarska regija osim Starog mosta i skokova, muzeja Hercegovine, spomen soba Alekse Šantića, Hamze Hume, Svetozara Ćorovića, mauzoleja Osmana Đikića, parka Antuna Branka Šimića, Partizanskog spomen groblja, Kluba Aleksa, ponudila je i Blagaj, mjesto pored Mostara za koje historija kaže da je bilo gradom prije Mostara. Iznad Blagaja je srednjevjekovni Stjepan grad Kosača, koji svakako vrijedi posjetiti, dok vas na adi rijeke Bune, u neposrednoj blizini izvora, čeka muzej Velagićevina. Velagićevina se ogleda u vodama ade, malog ostrvca na Buni. Prema dobro očuvanim natpisima koje nalazimo na samom ulazu u kompleks, ovaj blistavi dragulj nastao je oko 1766.godine.

Značajna saradnja i uvezivanje

Biljana Čamur iz Ministarstva civilnih poslova BiH ističe kako je kroz ovaj program ostvarena saradnja između institucija nadležnih za oblast kulture u Bosni i Hercegovini sa lokalnim zajednicama. “ Srce Hercegovine pokazuje koliko je BiH bogata u oblasti kulture, te koliko se u tom pravcu može otvoriti domaćim i stranim turistima” ističe Čamur.

“Hercegovina je jedan mali djelić svijeta koji je iznjedrio desetine velikana pisane riječi, čija su djela bezvremenska, prepuna tragova različitih kultura i naroda, raskošne prirodne ljepote i bogate tradicije. Cilj nam je to bogatstvo pokazati domaćim i stranim gostima te pokušati rutu uvrstiti u ekskurzije osnovnih škola, koje se po zakonu trebaju organizovati unutar Bosne i Hercegovine, ali i ostalih institucija obrazovanja, jer je ruta između ostalog i edukativnog karaktera, prilagođena svim generacijama” objašnjava Aleksandra Savić, direktorica World Music Centra iz Mostara, idejni tvorac Srca Hercegovine, rute kulturnog turizma koju je podržao MDG-F program Kultura za razvoj, a koji provode UNESCO (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu), UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) i UNICEF (Dječiji fond Ujedinjenih nacija). Projekat Srce Hercegovine je po opštoj ocjeni dobra inicijativa i velika šansa za Hercegovinu i ulazak na velika vrata u kulturni turizam.

Autor: Sanel Kajan
Odgovorna urednica: Jasmina Rose