Centralna izborna komisija BiH će u ponedjeljak, 17.oktobra utvrditi konačne rezultate lokalnih izbora u BiH od 2. oktobra, a nakon što se preko vikenda obrade preostali glasovi pristigli pošte, sa birališta u odsustvu, od birača koji su glasali putem mobilnih timova, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, te na nepotvrđenim glasačkim listićima.

Razlika između kandidata Koalicije za Srebrenicu Mladena Grujičića i nezavisnog kandidata za načelnika kojeg podržavaju sve tzv probosanske stranke Ćamila Durakovića, nakon najnovije obrade podataka u Glavnom centru za brojanje glasova u Sarajevu pristiglih putem pošte i sa birališta u odsustvu, smanjena je na 778 glasova.

Grujičić sada ima ukupno 4.675 glasova ili 54,44 posto, a Duraković 3.897 glasova ili 45,38 posto. Nezavisni kandidat Desnica Radivojević dobio je ukupno 15 glasova ili 0,17 posto. Do promjene u korist Durakovića došlo je nakon obrade podataka sa birališta u odsustvu. Duraković je dobio 1.299 glasova sa birališta u odsustvu, Grujičić dva, a  Radivojević jedan.

"Ostalo je da se prebroji još malo glasova iz odsustva, a što se tiče pošte sve je prebrojano. Računam na još 100 ili 200 glasova iz odsustva. Neće biti velikih promjena iako svi ti glasovi budu za mene. Nisam očekivao znatno drugačiju situaciju“, ali ćemo ipak čekati ponedjeljak da se potvrde izborni rezultati", kaže  Duraković.

Duraković ne priznaje poraz i kaže da će čekati  u ponedjeljak najavljenu objavu konačnih rezultata i najavljuje žalbu po nekoliko osnova, prvenstveno za glasanje putem pošte:

"Imamo dokaze da ljudima koji su registrirani za glasanje na taj način nisu poslani listići. Bilo je ljudi koji su se prijavili za glasanje i naveli jednu adresu, a CIK je listiće poslao na drugu. Svi ti glasovi koje smo očekivali putem pošte, očito bi otišli nama i pobijedili bismo. Treba samo provjeriti i podnijeti pritužbe u zakonskim okvirima, te ćemo na taj način osporiti i postupak policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) koji su nezakonito ušli u prostorije Općine Srebrenica", ističe Duraković.

Mladen Grujičić za DW kaže: „Kada sam proglasio pobjedu 2 oktobra znao sam da je rezultat nedostižan, da je sve regularno i legalno iako su oni (Bošnjaci prim.autora) to pokušavali na sve načine osporiti. Očekivano je to što najavljuju žalbu, imaju pravo na to i neka se samo ispoštuje zakonska procedura, neka sve bude po zakonu da se utvrdi istina, to je ono što i ja podržavam".

Iako će  zvanični rezultati izbora biti objavljeni za dva dana očigledno ja da se u Srebrenici priča na tome neće završiti, jer je osim Ćamila Durakovića još ranije i Kolegij Stranke demokratske akcije BiH (SDA) zatražio poništavanje izbora u Srebrenici. Na to je u svom maniru već odgovorio Milorad Dodik Predsjednik RS koji je rekao:

„Nikakvo poništavanje izbora ne dolazi u obzir. Ja znam da je to sada njima bolno, da njihova vedeta Duraković, koji je mislio da je perjanica bošnjačke politike na ovim prostorima, izgubi izbore od jednog u suštini anonimnog momka", kazao je Dodik.

Duraković - žrtva ličnih sujeta

Iako na ovu izbornu priču u Srebrenici još uvijek nije stavljena tačka neki su već mnogo ranije objavili poraz Ćamila Durakovića tvrdeći da je on žrtvovan zarad ličnih interesa nekih pojedinaca iz njegovog tabora. Predsjednik političkog savjeta Građanskog saveza Emir Suljagić prvi je prognozirao da će Durakoviću nedostajati 700 ili 800 glasova.

„Ja barem nisam vidio ozbiljnu kampanju za registraciju birača. Lična odgovornost Ćamila Durakovića je što nije učinio dovoljno ali je primarna odgovornost SDA i Bakira Izetbegovića“, kazao je Suljagić.

Sadik Ahmetović poslanik SDA u Predstavničkom domu PSBiH prije nekoliko dana je u svom otvorenom pismu prozvao Edina Ramića, federalnog ministra raseljenih osoba  i izbjeglica, te Dževada Mahmutovića, predsjednika Regionalnog odbora Srednje Podrinje i savjetnika Bakira Izetbegovića tvrdeći da nisu ništa uradili da bi pomogli Ćamilu Drakoviću i da je rezultat u Srebrenici rezultat njihovih ličnih sujeta.

"Mislim da je Mahmutović pogrešno informisao predsjednika Izetbegovića o stanju u Srebrenici, vodio se ličnim interesima, ovladavanja Srebrenicom, a nikako pobjedom u Srebrenici. Ja očekujem da predsjednik Izetbegović napravi neke korake gdje će pozvati na odgovornost prema Srebrenici. Siguran sam da je bio pogrešno informisan  i oni koji su ga pogrešno informisali i oni koji su potcjenjivali Srebrenicu moraju to kazati ne samo SDA nego Bošnjacima, javnosti i svima onima koji vole BiH i koji znaju šta Srebrenica kao simbol znači".

Nemir u narodu raste

I dok se traže krivci i analiziraju uzroci, narod u Srebrenici je zabrinut. Rijetki su oni koji otvoreno govore ali činjenica je da nervoza i tenzije rastu. Doprinose tome i neki mediji koji utrkujući se za ekskluzivnim vijestima iz Srebrenice prenose poluistine ili špekulacije.  Dva slučaja,  sinoć prijavljena policiji, okarakterisana su kao „verbalni napad“, koji je prošao bez drugih posljedica.

Nervoza i tenzije među Bošnjacima porasle su u petak 14 oktobar,  kada su pravoslavci u Srebrenici proslavljali praznik Pokrova Presvete Bogorodice, čije ime nosi i lokalna crkva. To je ustvari praznik crkve. Tim povodom je kroz grad prošla litija ili liturgija, koju je predvodio srebrenički protojerej Aleksandar Mlađenović. To se dešavalo i ranije bez problema ali neki mediji su to prenijeli riječima da je „nakon 16 godina krsna slava općine Srebrenica ponovo obilježena uz gusle ".

Od 1995. do 1999. godine 14. oktobar je obilježavan kao krsna slava i opštine Srebrenica i crkve, koja nosi isto ime kao i praznik "Pokrov presvete Bogorodice". Uspostavom multietničke vlasti 1999. godine, 14 oktobar se ne prosavlja više kao krsna slava opštine već samo crkve. Dan Opštine Srebrenica vraćen je na 11. mart, kao što je to bili prije rata.