„Bivši general mora do kraja života ostati iza rešetaka”, piše list Cajt na svojoj onlajn stranici. „Tako je završen deseti proces u Hagu koji se tiče genocida u Srebrenici.“

List podsjeća da je Zdravko Tolimir, uz Ratka Mladića i Radovana Karadžića protiv kojih se u Hagu takođe vode procesi, bio jedan od ključnih aktera masakra u Srebrenici. „Čak i kada Karadžić i Mladić budu osuđeni – što će se vjerovatno i dogoditi – užasno poglavlje zvano Srebrenica se neće time završiti. Jer, genocid u Srebrenici je ostavio tako duboke rane; a to je takođe i znak koliko su kolektivno zakazali i Evropa i Ujedinjene nacije“, piše list Cajt i napominje kako je Srebrenica zapravo u to vrijeme bila zaštićena zona pod kontrolom UN. „Holandske trupe koje su tamo bile stacionirane trebalo je da zaštite građane Srebrenice. Ali, oni to nisu učinili. Naprotiv! Oni su srpskim snagama predali jedan dio bošnjačkih muškaraca. Jedan holandski sud je prije dvije godine presudio da su holandski vojnici saučestvovali u ubistvu najmanje 300 ljudi. Za ‚Majke Srebrenice‘ koje krivicu vide i u holandskim vojnicima ova presuda je predstavljala neku vrstu zadovoljenja pravde. Ali, sama presuda pokazuje kako se događaji u Srebrenici ne mogu preraditi samo pravnim sredstvima.

Jer, Srebrenica će takođe ostati simbol za nepremostivi jaz između etničkih grupa u Bosni i Hercegovini. Ali, presuda Zdravku Tolimiru je uprkos tome od velikog značaja, jer potvrđuje da će genocid i ratni zločini biti procesuirani. A to je važna poruka koja proizilazi iz dešavanja u Bosni i Hercegovini“, zaključuje list Cajt.

Berlinski dnevnik Tagesšpigel presudu Zdravku Tolimiru ocjenjuje važnom za žrtve jer se njihova patnja tako više ne može negirati. „No, dvojici glavnooptuženih za genocid, bivšem generalu Ratku Mladiću i bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću, još se sudi pred sudom u Hagu. Ipak, izgleda da se težnja tribunala, da se procesuiraju zločini svih partija, privodi kraju. Ukupno je bila optužena 161 osoba: Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Kosovari; 80 njih je osuđeno. Osam slučajeva sa ukupno 24 optužena se još procesuiraju. 18 optuženih je oslobođeno krivice, a u 20 slučajeva optužnica je morala da bude povučena zbog nedostatka dokaza. Neki od optuženih su umrli za vrijeme trajanja procesa – kao naprimjer Slobodan Milošević. Za žrtve je to bio gorak udarac, što se srpski diktator nije suočio s licem pravde”, piše Tagesšpigel i naglašava kako se sve više kritkuje trajanje procesa koji se vode pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. "'U osnovi je to jako važno za žrtve, da se činjenice precizno i brižljivo obrade i da bude priznata njihova patnja', kaže (njemačka) istoričarka Mari-Žanin Calic. 'Posebno se uspjelo kada je riječ o slučaju Srebrenice. U Srbiji se čak i danas poriče šta se tamo zaista dogodilo', kaže Calic. Zato sada za mitove i teorije zavjere više nema osnova", zaključuje Tagesšpigel.

Kosovo kao skijaška nacija

O skijaškom projektu na Brezovici piše danas list Frankfurter algemajne cajtung u tekstu naslovljenom: „Kako će Kosovo postati skijaška-nacija“. „Brezovica na Šar-planini je jedino skijalište na Kosovu i važi za zapušteno. Od devet liftova većina ne radi, kao ni onaj na glavnoj stazi dugoj 2.500 metara. Preostali pogoni pate od problema sa strujnim napajanjem i slabo se održavaju. Isto važi i za hotele koji potiču još iz jugoslovenskih vremena. Pritom Brezovica ima slavnu prošlost, a možda još bolju budućnost. Krajem sedamdesetih godina ovde se masovno investiralo, kako bi postojala snježna-alternativa za zimske Olimpijske igre u Sarajevu 1986. godine. Sada jedan francuski konzorcijum na Brezovici želi da izgradi najvažnije odmaralište u čitavoj jugoistočnoj Evropi. Dio te grupe je i “Compagnie des Alpes“, koja sebe opisuje kao vodeću svjetsku kompaniju za izgradnju skijališta. Ukupna dužina skijaških staza trebalo bi da iznosi 100 kilometara, umjesto dosadašnjih 16. U planu je i izgradnja najmanje 20 novih liftova. Do 15.000 skijaša istovremeno će moći da bude na stazama. U hotelima i brvnarama moći će da prenoći 7.000 gostiju. Ukupna investicija procjenjuje se na oko 409 miliona evra. Godišnji promet skijališta kretao bi se oko 100 miliona evra. To će biti dobro za domaće stanovništvo, koje ima 50 odsto nezaposlenih. Ukoliko sve bude išlo kako treba, u regionu će se otvoriti 3.000 radnih mjesta, u najboljem slučaju tokom čitave godine. U ljetnjoj sezoni turiste bi trebalo da privuče akva-park veličine 5.000 kvadratnih metara, kao i biciklističke staze. Investitori obećavaju najmanje 120 skijaških dana, sa vještačkim snijegom čak 150, sve do aprila. Obim padavina ovdje je dvostruko veći nego što je na konkurentskim skijalištima u Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji. Za uspjeh projekta govori i dobar položaj između Prizrena i Prištine na Kosovu, kao i Skoplja u Makedoniji. Aerodromi oba glavna grada udaljeni su između 60 i 70 kilometara. Posjetioci iz šesnaest gradova do Prištine imaju direktne letove. Važniji od avionskih putnika za skijalište bi mogli da budu vozači. Njih 2,3 miliona živi na manje od dva sata automobilske vožnje od Brezovice i svi oni su potencijalni dnevni posjetioci. Investitori računaju sa turistima iz svih balkanskih zemalja, ali i iz Austrije, Njemačke, Italije, Švajcarske i Turske. Netaknuta priroda i povoljne cijene trebalo bi da ih privuku“.

Iako projekat zvuči veoma uvjerljivo, još je mnogo nerazjašnjenih pitanja. Prije svega je nejasno ko će ga finansirati, piše frankfurtski list i dodaje da će se više znati narednih mjeseci. „Prva faza izgradnje mogla bi da počne u septembru. U periodu od tri godine na Brezovicu bi moglo da se slije 164 miliona evra. Ako se investicija isplati, slijedi druga faza za period od pet godina. Treća faza izgradnje neće početi prije 2030. godine.“

„Postoji još jedna, velika nepoznanica u računici: nacionalno pitanje“, piše Frankfurter algemajne cajtung: „Opština Štrpce je na Brezovici, to je srpska enklava na Kosovu. Mnoge porodice su napustile to područje, ali Srbi su i dalje brojniji od Albanaca. Nerazjašnjena su pitanja vlasništva zemlje, hotela, liftova i drugih objekata – između privatnih lica, ali i vlada. Još 2011. godine EU je bezuspješno pokušavala da ponovo oživi zimske sportove. Kako bi izbjegla postojeće konflikte, u planu je bila izgradnja potpuno novog skijališta, zapadno od Brezovice. Ali i taj pokušaj se izjalovio. Situacija je sada nešto bolja, jer srpski gradonačelnik i srpski ministar na Kosovu stoje iza odluke. Uostalom konzorcijum ne propušta ni jednu priliku da stupi u kontakt sa lokalnim žiteljima i objasni im mogućnosti razvoja”.