BiH je 1993. godine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu tužila Srbiju za genocid. U optužnici je, između ostalog, navedeno da je Srbija „planirala, pripremila, podsticala i počinila“ genocid nad stanovništvom BiH. Bio je to prvi put u šezdesetogodišnjoj praksi Međunarodnog suda pravde da jedna država optužuje drugu za genocid. Saslušanja su počela 2006. godine, a presuda je izrečena 26. februara 2007. godine. Sud je presudio da je Srbija odgovorna jer je prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je u njenoj moći da spriječi genocid u BiH. U presudi se, također, navodi da Srbija nije kaznila niti predala počinitelje Haškom tribunalu, ali da ne može biti smatrana odgovornom za genocid u Srebrenici koji su počinili Vojska i MUP Republike Srpske (RS). Iako oslobođena direktne odgovornosti, Srbija je postala prva zemlja koja je po ocjeni Suda prekršila Konvenciju o genocidu.

26. februara 2017. godine ističe desetogodišnji rok koji je BiH imala za podnošenje zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije. Najava člana Predsjedništva BiH Bakira Izatbegovića da se razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva za reviziju izazvala je burna reagiranja u RS-u, ali i susjednoj Srbiji. Politički  predstavnici Srba s obje strane rijeke Drine tvrde da bi revizija presude pogoršala odnose u regiji, posebno u BiH gdje su već najavljene blokade zajedničkih institucija vlasti. Predsjedavaći Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladen Ivanić sazvao je sastanak članica  Saveza za promjene kako bi se dogovorilo zajedničko djelovanje. Instistiranje na reviziji sudske presude Ivanić je okarakterizirao kao „ugrožavanje Ustava BiH“, ističući da odluku o eventualnoj reviziji presude treba donijeti u institucijama vlasti BiH.

Bojkot rada Parlamenta BiH je „neustavan"

U znak protesta zbog najavljene revizije, predsjedavajuća Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Aleksandra Pandurević izjavila je da poslanici te stranke neće prisustvovati sjednici Predstavničkog doma zakazanoj za četvrtak (16.2.) u Sarajevu, navodeći da nisu stečeni uslovi za njeno održavanje. „Bit ćemo u Parlamentu, da ne bude pogrešno protumačeno. Ne napuštamo zajedničke institucije, ne napuštamo Parlament, ali smatramo da nema uslova za održavanje ove sjednice, jer nam ne pada na pamet da dozvolimo da se u Parlamentu diskusijama kriza dodatno pogorša“, rekla je Aleksandra Pandurević. Ona je konstatirala da je u BiH došlo do „ustavne krize" jer „neko mimo institucija BiH pokušava predati neku tužbu". Ona misli da nisu ispunjeni uslovi za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović, međutim, smatra da je sjednica Predstavničkog doma zakazana u skladu sa poslovnikom i da institucije BiH moraju raditi svoj posao u skladu s Ustavom i zakonom. Džaferović ističe da nije moguće povezivati reviziju presude sa radom Parlamenta. „Posebno nisu moguća uslovljavanja. Tvrditi da postoji ustavna kriza i da se Predsjedništvu BiH uzimaju ingerencije je nešto što nije utemeljeno u Ustavu BiH“, rekao je Džaferović. On smatra da BiH ima pravo tražiti reviziju presude ako su uza to ispunjeni svi uslovi. „O zahtjevu za reviziju neće presuditi BiH nego Međunarodni sud pravde. Zašto se neko ustručava da to prepusti Međunarodnom sudu pravde? Neka sud odluči, a sve predstavnike pozivam da do tada  poštujemo Ustav, zakone i poslovnik te da omogućimo institucijama BiH da rade svoj posao“, rekao je Džaferović.

Posljedice blokade institucija BiH

Shodno najavama političkih predstavnika iz RS-a, analitičari vjeruju da bi rad Parlamenta BiH mogao biti privremeno blokiran što bi negativno uticalo na ionako složene političke prilike u ovoj zemlji. Novinar BH radija 1 Mustafa Karahmet kaže da je Parlament BiH već dvije godine u blokadi jer ne donosi zakone koji su od vitalnog značaja za državu i njene građane. „Ako pitate zaposlene u tri javna RTV emitera, blokada Parlamenta traje već drugu godinu. Ako govorimo o Međunarodnom monetarnom fondu ili nadležnima za izgradnju auto-cesta u BiH, za njih je državni Parlament u blokadi već peti mjesec. Emiteri odumiru, jer im Parlament ne može osigurati efikasno finansiranje, ceste se ne grade, jer zbog opstrukcija iz RS-a ne mogu biti povećane akcize na gorivo. Mi blokadu Parlamenta već imamo samo što bismo, u slučaju da ova nepotrebna politička kriza potraje, imali i potpuni prekid rada zakonodavne vlasti", kaže Karahmet za Deutsche Welle.

On ne očekuje blokadu Vijeća ministara BiH, iako su pojedini srpski političari, među kojima i predsjednik RS-a Milorad Dodik, pozvali srpske ministre da ne dolaze na sjednice Vijeće ukoliko BiH podnese zahtjev za reviziju presude. „Ne vjerujem da će Vijeće ministara biti blokirano. Srpski i bošnjački ministri u Vijeću dobro sarađuju i mislim da neće pružiti priliku Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku da traže rekonstrukciju Vijeća ministara zbog nerada“, ističe Karahmet. U Sarajevu je za petak (17.2.) zakazano „Savjetovanje o opravdanosti eventualnog postupka revizije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije“, na kojem se očekuje i konačna odluka o (ne)pokretanju ovog postupka. Na savjetovanje je pozvan veliki broj ljudi iz kulturnog, javnog i političkog života BiH. Pokrovitelj savjetovanja je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.