Evropska unija je prije četiri godine pred Bosnu i Hercegovinu stavila 14 prioriteta koje treba ispuniti za početak pregovora o članstvu. Među njima su standardni uslovi koje je morala ispuniti svaka zemlja članica ali i neki koji su specifični za BiH, poput ispunjavanja uslova za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), ispunjavanje presuda Suda za ljudska prava, kao i redukcija entitetskog i nacionalnog veta. Neki od tih uslova dalje su uslovljeni rješavanjem pitanja državne imovine, koja je je u političkom smislu blokirala zemlju zadnje tri godine.

Od 14 na jedan plus tri

I pored neispunjenih uslova ili tek nekoliko djelimično, Evropska komisija je 2020. godine dala preporuku za kandidatski status i tada smanjila uslove za gotovo polovinu. Nedavna posjeta generalne direktorice za Evropu pri službi Evropske unije za spoljne poslove Angeline Ajhorst, pokazala je da su uslovi i kriterijumiz, koji su ranije dati, nepotrebni za dobijanje kandidatskog statusa, što domaći političari pokazaće se, sjajno koriste.

„Znamo koji su zadaci. Početak pregovora s FRONTEX-om, usvajanje zakonodavstva, tu posebno ističemo zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima. Ja to zovem jedan plus tri uslova“, rekla je Ajhorst tokom posjete BiH prije par dana, što je ohrabrilo lidere državne koalicije u BiH da održe sastanak i nađu rješenje. Bar je tako izgledalo na prvu.

„Na sastanku smo dogovorili  da ako dođe do pregovora, da ćemo insistirati na datumu za otvaranje pregovora“, rekao je samouvjereno jedan od lidera stranaka Trojke, Nermin Nikšić (SDP), usudivši se tako da nakon višegodišnje stagnacije u oblasti sprovođenja reformi postavi uslov EU.

Lideri Trojke, SNSD-a i HDZ-a BiH, postigli su kažu dogovor oko zakona o sprečavanju pranja novca koji je jedan od glavnih uslova, dok su za zakon o sukobu interesa, zakon o sudovima i izborni zakon najavili formiranje komisija koje bi trebale da usaglase tekstove.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini pozvala je delegate i u Domu naroda da hitno usvoje Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Ukoliko se to ubrzo ne dogodi, upozoravaju da bi BiH mogla ponovo završiti na sivoj listi MONEYVAL-a, što bi značilo nesagledive finansijske posljedice. Podsjećaju da je usvajanje zakona prioritet za otvaranje pregovora u martu.

„Potrebno je da nadležni u BiH pokažu da njihova iskazana predanost budućnosti u EU takođe uključuje i posvećenost evropskim standardima. Vrijeme je od ključne važnosti“, saopštili su.

Odstupnica zbog bonskih ovlašćenja

Iznenadni dogovor nakon višemjesečne blokade dolazi u trenutku ako ne i najveće diplomatske ofanziva na Bosnu i Hercegovinu od Dejtona. U takvim uslovima lider SNSD-a Milorad Dodik želi bezuslovni odlazak stranih sudija, a njegov koalicioni partner Dragan Čović izmjene Izbornog zakona bez ustavnih promjena, što su međunarodni predstavnici u BiH, predvođeni Amerikancima, odbili.

„Može biti da Dodik kupuje odstupnicu ali i vrijeme kako bi visokom predstavniku Kristijanu Šmitu „izbio“ mogućnost najavljenog nametanja izmjena Izbornog zakona. Ukoliko je to zaista tako onda Dodik i Čović rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve“, kaže profesor iz Mostara Slavo Kukić.

Postavljanje pitanja o kupovini vremena i uticaju stranaca u nekoj drugoj zemlji, za SNSD-ovog Radovana Kovačevića je nezamislivo. U svakoj normalnoj zemlji postoje partije koje su dobile povjerenje naroda, a jedino u BiH se pregovori stranaka i traženje rješenja naziva nekakvim odugovlačenjem, kategoričan je Kovačević. 

„To je cirkus u kojem Republika Srpska ne želi da učestvuje. Želimo da učestvujemo u demokratskim procesima u skladu sa Ustavnom BiH i to je format u kojem želimo da tražimo rješenja“, kaže ovaj delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

FRONTEX „prošao"

Međutim, najavljene tehničke izmjene Izbornog zakona za koje je Šmit postavio ultimatum još krajem prošle godine da moraju biti usvojene do kraja januara, počinju da gube na značaju. Ukoliko se porede raniji izborni procesi, Centralna izborna komisija BiH treba do početka maja da raspiše lokalne izbore u oktobru. U tom slučaju ostalo je malo vremena za provođenja svih potrebnih procedura za uvođenje izmjena u Izbornog zakona.

Dan poslije sastanka političkih lidera pojavio se prvi problem koji se odnosi na zakon o sudovima, odnosno sjedište Apelacionog vijeća Suda BiH. Prvi čovjek Naroda i pravde, Elmedin Konaković, kaže da su „veoma pažljivi u vezi nadležnosti Apelacionog vijeća te grada u kojem će ono biti smješteno“, aludirajući na ranije stavove Trojke da je sjedište bude u Sarajevu. Međutim, Dodik ne misli tako.

„Mi tražimo da sjedište bude u Banjaluci. Čuli ste (američkog ambasadora u BiH Majkla op.a) Merfija kako kaže da može sjedište i u Istočnom Sarajevu, da je to isto. To bi značilo da sudije vrlo lako mogu da dođu u njihovu ambasadu inkognito i dobiju nalog šta treba da rade. Kada dođu u Banjaluku to će biti drugačije. I sav problem je u tome, u uticaju koji stranci imaju na sud“ rekao je Dodik, upitavši „zašto je problem da sjedište bude u Banjaluci ako kažete da smo i mi BiH“.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je dan nakon posjete Angeline Ajhorst, odluku o početku pregovora sa Evropskom agencijom za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskim granicama -FRONTEX, što je jedan od ključnih uslova. Međutim, ovo je samo jedan od četiri prioriteta koja su ostala ali je kažu analitičari, pitanje koliko je zaista snažno opredjeljenje da se ide putem EU integracija.

„Izbacivanje Šmita"

„Teško je povjerovati da su naši politički vukovi promijenili ćud. Mislim da su se privremeno, da bi visokog predstavnika izbacili iz igre, preobukli u jagnjeću kožu. Već sutradan su napadima na pojedine diplomate pokazali kako im je u toj koži tijesno“, kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, svjesna da Evropska unija gotovo preklinje Šmita da ne posegne za bonskim ovlašćenjima kako ne bi isprovocirao nosioce reformskog zamaha i da bi im se pribilježio napredak za bilo kakvo dizanje ruke.

„To je uspjeh hvale vrijedan kako za evropske birokrate tako i za članice vladajuće koalicije jer će to prikazati kao istorijski uspjeh, koji su postigli upravo oni. Hipotetički, kad bi BiH dobila početak pregovora, onda bi se igre bez granica, politike ucjenjivanja i uslovljavanja domaćih lidera rasplamsale“, kaže Topić.

A igre se rasplamsavaju i oko Izbornog zakona, koji je predložio prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, a koji Amerika u potpunosti odbacuje, tražeći kao i lideri Trojke da se u ovaj proces može ući samo preko ustavnih promjena. Međutim, za to su u parlamentu potrebni i opozicioni glasovi koji u ovom trenutku svaku priču oko toga nazivaju ili izdajom ili popuštanje Dodiku i Čoviću.

„Prijedlog HDZ BiH za kreiranje trajne druge liste za izbor člana Predsjedništva, povezane sa određenom etnoteritorijalnom izbornom granicom unutar Federacije BiH, ne bi bio u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava”, poručili su iz Ambasade SAD u Sarajevu, odgovarajući na Čovićevo još jedno u nizu objašnjenja da se ne radi o potpunoj promjeni Izbornog zakona već samo dijela koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

„Mijenja samo dio koji se odnosi na hrvatskog člana sa dodatnim uslovima. To nije sveoubuhvatna izmjena“, rekao je Čović, objasnivši da se izmjene ne odnose izbor bošnjačkog i srpskog člana, već samo kod hrvatskog člana Predsjedništva gdje se uvodi dodatak da onaj ko pobjedi na federalnom nivou, mora pobijediti na području pet kantona koji su tamo definisani.

Trojka nudi neostvarivo

Izmjene Izbornog zakona, Čović ne želi da razdvaja od ostala dva zakona koja se odnose na sprečavanje pranja novca, sukob interesa i sudove. Podršku za to ima samo od Dodika, za razliku od Trojke koja je na istom stanovištu kao i američki predstavnici u BiH.

„HDZ insistira da se u okviru tehničke izmjene Izbornog zakona riješi i pitanje člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Mi ćemo na to pristati samo ukoliko se to pitanje riješi u okviru ustavnih reformi", rekao je Konaković, svjestan sa druge strane da je to u ovom trenutku nemoguće jer je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu, odnosno glasovi opozicionih poslanika.

Bez obzira na sve probleme, političke sukobe i nedostatak volje da se dođe do rješenja, Slavo Kukić je uvjeren da će BiH dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora u martu. Ali ne zato što je kaže ispunjen neki uslov, nego zbog geopolitičkih interesa Vašingtona i Brisela koji je sličnu situaciju imao u slučaju otvaranja pregovora sa Rumunijom i Bugarskom. 

„I ta odluka je bila motivisana željom da se ovlada prostorom do Crnog mora. Ako bi EU istrajala na ovim uslovima bez izuzetka, to bi značilo veću opasnost da se efikasna kontrola ovog prostora dovede u pitanje jer se zadnjih desetak godina javljaju drugi igrači koji žele ovdje da stave šapu“ kaže Kukić, koji je mišjenja da će upravo zbog toga ali i izbora koje se ove godine održavaju unutar EU i jačanja desnice, BiH dobiti u martu zeleno svjetlo.

U tom slučaju, od tog koncepta ne odudara mnogo rečenica Nermina Nikšića sa početka, o promjeni uloga i postavljanju uslova Evropskoj uniji od strane BiH

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu