Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije, interfobije i bifobije 17. maja, Evropska LGBTQ+ lobi organizacija (ILGA) objavljuje tzv. duginu mapu. LGBTQ+ označava lezbejke, gej, biseksualne, trans, queer i interseksualne osobe.

Dugina mapa, na kojoj se radi već jedanaest godina, prikazuje status pravne zaštite LGBTQ+ osoba širom Evrope. Rangiranje država utvrđuje ILGA Europe prema opsežnom katalogu kriterijuma koji obuhvata prava na jednak tretman LGBTQ+ osoba sa heteroseksualnim osobama, zaštitu od zločina iz mržnje i diskriminacije, uključivanje u društvene aktivnosti i rodno samoopredjeljenje.

Koliki procenat dostižu zemlje?

Malo mediteransko ostrvo Malta je godinama na prvom mjestu sa 88 od 100 mogućih bodova. Slijedi Island na drugom mjestu ove godine sa 83 boda.

U vodećoj grupi u Evropskoj uniji su Belgija, Luksemburg, Španija, Danska, Finska i Grčka, svaka sa preko 70 bodova. Grubo govoreći, može se reći da što su zemlje u Evropi sjevernije i zapadnije, to su prava LGBTQ+ jača.

Najniža mjesta na rang listi zauzimaju Rusija, Azerbejdžan i Turska. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje kotiraju Hrvatska i Slovenija sa 50 procenata, Crna Gora 48, Bosna i Hercegovina 40 dok je od pomenutih zemalja SFRJ najniže kotirana Srbija sa 36 odsto.

U Evropskoj uniji Poljska zauzima posljednje mjesto sa 17 bodova poslije desetogodišnje vladavine nacionalno-konzervativne partije PiS (Pravo i pravda). Poslije promjene vlasti prošle godine, rang bi mogao da se popravi sljedeće godine. Jer, dugina mapa je zasnovana na podacima iz 2023. godine.

Pogoršanje

Situacija u Italiji se pogoršala nakon što je desničarska ekstremistička koalicija Braća Italije, Lega i Forca preuzela vlast. Italija je godinama u donjoj trećini zemalja EU jer mnoge zakonske odredbe o roditeljstvu, usvajanju djece i braku za sve jednostavno nedostaju, kaže Katrin Hugendubel, direktorka pravne politike u ILGA.

Vlada premijerke Đorđe Meloni koristi ove zakonske rupe kako bi nametnula svoju porodičnu sliku roditelja isključivo suprotnog pola. „Zakoni su jednostavno važni da nas zaštite od političkih promjena. I trenutno ne vidimo mnogo uzlaznih trendova", kaže Katrin Hugendubel u intervjuu za DW.

Poboljšanje

Sve u svemu, prema riječima pravnice ILGA-e Katrin Hugendubel, rangiranje evropskih država gotovo da se nije promijenilo, jer jedva da je preostalo bilo kakve inicijative da se queer prava unesu u zakon. Izuzetak je Njemačka, gdje je sada donijet zakon o samoopredjeljenju rodnog identiteta. Takvo samoopredjeljenje je moguće samo u jedanaest od 49 evropskih zemalja u kojima su vršena istraživanja.

„Dok su neke zemlje, uključujući Njemačku, napredovale, u mnogim drugim državama jednostavno postoji stagnacija, što znači da se ne donose novi zakoni“, žali se saradnica Evropske LGBTQ+ asocijacije. „Ovo je veoma opasno u vrijeme kada vidimo da raste mržnja i nasilje, kada vlade pokušavaju da potkopaju ljudska prava, posebno LGBTQ+ osoba."

Više vidljivosti, više neprijateljstva

Agencija Evropske unije za ljudska prava (FRA) predstavila je sveobuhvatnu studiju povodom Dana borbe protiv homofobije. Željela je da zna kako queer ljudi gledaju na sopstvenu situaciju. 100.000 ljudi širom Evrope učestvovalo je u onlajn anketi. Prema istraživanju LGBTQ+ osobe su otvorenije po pitanju svog identiteta. O ovim pitanjima u školama se više priča nego prije pet godina, kada je rađena posljednja veća studija ove vrste.

Istovremeno, diskriminacija, mobing ili maltretiranje i govor mržnje su porasli u svakodnevnom životu, kažu ispitanici. Više od jedne od deset LGBTQ+ osoba je fizički napadnuto. Ovo je nešto veći broj nego prije pet godina. „Vidimo da je otvorenost veća. LGBTQ+ osobe više pokazuju ko su. Zahtijevaju više učešća u društvenom životu. I zato što to rade i što su vidljiviji, posebno mladi, trend je da su sve češće na meti nasilja i uznemiravanja", objašnjava Miltos Pavlou iz Evropske agencije za ljudska prava. On je vodio studiju.

Više mržnje na internetu

„Ovdje vidimo veću vezu. Mržnja i nasilje se ne odnose samo na LGBTQ+ osobe, već i na široko generalno širenje mržnje na internetu. Nadamo se da će EU koristiti nova pravna sredstva za efikasniju borbu protiv ovoga“, rekao je Miltos Pavlou za DW . Agencija za ljudska prava nije pravila rang listu evropskih zemlje. „Ne upiremo prstom u države, jer u svim državama ima problema, kao što je mobing ili maltretiranje u školama." Pored toga, situacija se veoma razlikuje od zemlje do zemlje u pogledu toga da li su zločini iz mržnje i diskriminacija uopšte prijavljeni.

Katrin Hugendubel iz LGBTQ+ udruženja ILGA takođe ističe da pravni okvir u jednoj zemlji, društvena realnost i društveno prihvatanje nisu uvijek isti. U pravno vrlo restriktivnojMađarskoj (30. mjesto) sa nacionalno-konzervativnom vladom nema braka za sve, ali u anketama više od polovine Mađara to podržava.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu