Europska komisija će ponuditi bolju zaštitu za izbjeglice, ali će poboljšati i zaštitu na svojim granicama, rekao je u srijedu (9. 9.) predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, obraćajući se zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu.

"Nema razloga da na stvari gledamo ružičasto - nismo u dobroj situaciji", rekao je Juncker. "Uniji nedostaje Europe, a Europi nedostaje Unije. Moramo to promijeniti, sada".

U većem dijelu svog obraćanja Juncker se posvetio tome kako bi blok odgovorio na trenutačnu izbjegličku krizu, dok hiljade ljudi pristižu u Europu iz Sirije, Afrike i sa Srednjeg istoka.

"Krajnje je vrijeme da se djeluje, da se izbjeglička kriza stavi pod kontrolu, za što nema alternative", rekao je on i dodao: "Borimo se protiv 'Islamske države', zašto onda nismo spremni prihvatiti one koji bježe od 'Islamske države'?"

Kada razmišljaju o odgovoru na izbjegličku krizu, Europljanima bi bilo dobro da se prisjete i vlastite, zajedničke historije, naglasio je Juncker.

"Mi, Europljani bismo se trebali sjetiti da je Europa kontinent gdje je svatko, u određenom trenutku, bio izbjeglica", naglasio je, te dodao da se vlade ne bi trebale obazirati na vjersku pripadnost onih kojima nude utočište.

Merkel: Neophodni obvezujući dogovori

Obraćajući se zastupnicima njemačkog parlamenta u Berlinu, njemačka kancelarka Angela Merkel također je pozvala na obvezujuću, ravnomjernu raspodjelu izbjeglica po zemljama članicama EU, insistirajući da je izbjeglička kriza zajednički izazov za svih 28 država članica EU.

"Potreban nam je obvezujući dogovor za obvezujuću raspodjelu izbjeglica među svim zemljama članicama, prema pravičnim kriterijima", rekla je Merkel u obraćanju njemačkom Parlamentu u srijedu, te dodala kako su neophodna i "pravila o postupanju s izbjeglicama".

Merkel je naglasila je da su njemačka "snaga i moć", u suradnji sa stranim partnerima poput Francuske, često rezultirali rješenjima i da bi to i sada mogao biti ključ za razrješenje izbjegličke krize. "Ako Njemačka pokaže hrabrost i preuzme vodstvo, zajednički europski pristup je izvjesniji... Ako Europa ne odgovori na ovu izbjegličku krizu, bit će to izdaja njenih temeljnih principa", naglasila je Merkel

Još jednom je oštro osudila nasilje prema izbjeglicama, te naglasila da je bilo kakav oblik nasilja - verbalno ili fizičko, "odvratan i sramotan", te da će oni koji šire "poruke mržnje" osjetiti "punu moć zakona".

Izbjeglice čine 0.11 posto europske populacije

Od početka ove godine u Europu je pristiglo oko 500.000 izbjeglica, većinom iz Libije i Sirije, a EU je u mogućnosti da ih primi još i više, rekao je Juncker dodajući da će Komisija predstaviti planove o premještaju 160.000 izbjeglica, koje se trenutno nalaze u Mađarskoj, Grčkoj i Italiji, u druge zemlje Europske unije i to na obvezujući način, a u skladu sa veličinom i ekonomskim položajem određene zemlje.

Njemačka je, inače, do sada primila više izbjeglica nego ijedna druga EU država.

Prvi plan EU, kojim je bio predviđen premještaj 40.000 izbjeglica, nikada nije dobio punu podršku, pa je premješteno samo 32.000 izbjeglica. Mađarska je bila među zemljama koje su taj plan odbile, pored Češke, Slovačke i Poljske. Velika Britanija, Irska i Danska imaju legalno pravo na izuzetak, ali su mogle uzeti učešće u provedbi plana.

Priznajući da Europa ipak ne može ugostiti sve izbjeglice, Juncker je uporedio europske poteze u pružanju utočišta izbjeglicama s potezima drugih zemalja, poput Turske, Jordana i Libanona, te naglasio da broj izbjeglica koje su prihvatile europske države čini tek 0.11 posto ukupne populacije EU, za razliku od, na primjer, Libanona, u kojem izbjeglice čine čak četvrtinu ukupne populacije te zemlje.

Posao za izbjeglice

Juncker je također rekao kako podržava opciju da tražiteljima azila bude dozvoljeno da rade dok čekaju da njihovi zahtjevi budu obrađeni, karakterizirajući pravo na rad ljudskim dostojanstvom.

Sličan stav iznijela je i Angela Merkel zastupnicima njemačkog parlamenta, naglasivši neophodnost brze integracije izbjeglica u njemačko društvo. Prema njenom mišljenju, izbjeglice bi trebale imati mogućnost da što prije nauče njemački jezik i nađu posao. Podsjeća da je to veliki izazov i da bi Njemačka trebala da se prisjeti vlastitih iskustava iz 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su deseci hiljada stranih radnika – "gastarbeitera", pohrlili u Njemačku u potrazi za poslom. "Ako to dobro uradimo, imat ćemo više koristi nego štete", naglasila je Merkel.

Otvoriti puteve za legalne migracije

Šef Europske komisije također smatra da je EU trebala uvesti standardizirani sistem legalne migracije u Uniju.

"Nije dovoljno protestirati protiv ilegalne migracije, moramo organizirati legalne puteve ka Europi", rekao je Juncker i za to bio nagrađen aplauzom zastupnika Europskog parlamenta. U tom smislu i Merkel je potcrtala važnost dijaloga s Turskom i drugim tranzitnim zemljama, a u cilju bolje koordinacije napora na rješavanju izbjegličke krize.

Europska komisija će također predstaviti listu takozvanih 'sigurnih država', kako bi pomogli vlastima država EU da se fokusiraju na bržu i efikasniju obradu zahtjeva tražitelja azila koji imaju veće šanse da azil i dobiju, poput tražitelja azila iz Sirije. Ljudi koji dolaze iz zemalja sa liste 'sigurnih država', među koje je Juncker ubrojio i Balkanske zemlje kandidate za EU - Albaniju, Makedoniju i Srbiju - morat će ispunjavati stroge uvjete za dobivanje azila ili će, u suprotnom, biti nasilno vraćeni u zemlju iz koje dolaze.

"Odgurivanje čamaca s izbjeglicama iz luka, paljenje izbjegličkih centara ili sljepoća i gluhoća za ljudske patnje - to nije Europa", naglasio je Juncker. "Europu u kojoj ja želim živjeti ilustriraju oni koji žele pomoći. Europu u kojoj ne želim živjeti ilustriraju oni koji odbijaju ljude u nevolji".