Iako za sada nema razloga za paniku stručnjaci upozoravaju da je prelivanje krize i na BH tržište neminovno. Dobra stvar u svemu je što država garantuje uloge do 7. 500 KM iako građani uglavnom gube povjerenje u bankarski sektor.

Posljedice krize se u BiH manifestuju kroz povećanje kamatnih stopa te činjenicu da su uslovi davanja kredita potrošeni i da će sve teže biti dobiti kredit. Međutim u ovom trenutku građani u BiH nemaju razloga za paniku , kaže ekonomista Rajko Tomaš. Utjecaj međunarodne krize ipak je neizbježan i to je novi ambijent u kojem se mora živjeti: „Kriza koja će se ovdje osjećati biće posljedica smanjene ponude novca na svjetskom tržištu, a nikako posljedica krize u koju su upale naše banke.

Naše banke nisu imale ni priliku da se bave poslovima kakvi su doveli do finasijske krize jer hipotekarno tržište onakvog tipa na kakvom je kreirana financijska kriza u SAD ovdje ne postoji. Možda je to čak i sretna okolnost.“

Kamatna stopa će porasti

U domaćim bankama, odnosno bankama koje su ekspoziture svojih evropskih banaka u BiH, kažu da se kriza neće preliti u BiH. Bar za sada.

Ono što se može dogoditi i što sigurno čeka građane je povećanje kamatne stope jer je samo EURIBOR za koga se vežu svi krediti u BiH, za godinu dana porastao koliko u prethodne 3. Direktor Hypo bank Banjaluka Srećko Begunović. „Ne možemo biti u ovom trenutku toliko precizni da se izrazimo u procentima. Ja bih bolje rekao u promilima. Znači to će biti ponovo neko povećanje ali svakako ne toliko da se može ocijeniti kao drastično.“

Ušteđevina sigurna

Štednja u BH bankama zaštićena je zahvaljujući djelovanju Agencije za osiguranje depozita. Osigurani iznos je 7. 500 marka ,a očekuje se da će državni parlament odobriti povećanje od deset hiljada marka.

Građani se različito izjašnjavaju o tom gdje drže ušteđevinu: „U džepu. Bankama ništa ne vjerujem“ , „Ja vjerujem. Pare su uvijek u banci i mislim da je sigurno.“ , „Izgubila sam povjerenje u banke.“

Banke u BiH likvidne

Kako tvrde u Centralnoj banci BiH banke u zemlji su likvidne, a štedni ulozi građana osigurani su do 7. 500 KM. Kako je najveći broj građana sa štednjom koja je manja od ovog iznosa, Tomaš ne očekuje da će građani biti oštećeni ako dođe do kolapsa. „Za najveći broj građana država garantuje da će ih obeštetiti u slučaju bilo kakve nemogućnosti da banke isplate njihove uloge.“

Sve ovo ne znači da će BiH nužno biti suočena sa inflatornim pritiskom do kraja godine, smatraju stručnjaci. Važna pretpostavka kada je riječ o inflaciji je kretanje plata čije je rast potrebno obezbijediti u skladu sa rastom produktivnosti. U suprotnom, odnosno u slučaju da se efekti rasta cijena pokušaju prevazići samo rastom plata, BiH će proizvesti krizu koja se sigurno neće preliti sa međunarodnog tržišta.