Udruženje njemačkih gradova i opština zahtijeva da se stanovništvo temeljitije informiše o mogućim posljedicama nestašice energije ili sabotaže. „Potpuni nestanak struje (blackout) je realan scenario", upozorio je Helmut Dedy, generalni direktor Udruženja njemačkih gradova u razgovoru za list "Süddeutsche Zeitung". Mora se biti spremano na situaciju da su moguće istovremene pojave različitih kriznih situacija, istakao je on. 

„Funkcionalno snabdijevanje vodom i toplotnom energijom tokom vanrednih situacija moguće je samo u trajanju od najviše 72 sata“, navodi Dedy. Pri tome su, pojašnjava još,  ljudi u Njemačkoj "neiskusni kada su u pitanju krize i katastrofe“. „Zbog toga je važno kontinuirano, transparentno i što je moguće više nebirokratsko objašnjavanje mogućih rizika. Kampanje za samozaštitu i sposobnost samopomoći moraju se razvijati mnogo snažnije i biti što rasprostranjenije", rekao je Dedy.

„Kritična infrastrukture ima najveći prioritet"

„Zaštita naše kritične infrastrukture ima najveći prioritet“, obećala je ministarka. Sigurnosne službe poduzimaju "dodatne mjere zaštite tamo gdje je to potrebno". Tako je, kako je istakla, zaštita pomorske infrastrukture "značajno pojačana kroz povećano prisustvo saveznih policijskih snaga na moru". Faeser je najavila da će „vladi još u toku ove godine podnijeti ključne smjernice za krovni zakon o KRITIS-u“.

Snabdjevači bi se morali "sveobuhvatno pripremiti protiv opasnosti kao što su prirodne katastrofe, terorizam, sabotaže, ali i eventualne ljudska greške". Vlada će uvesti dodatne obaveze za izvještavanje o sigurnosnim incidentima i na taj način "pojačati sigurnost snabdijevanja u Njemačkoj i Evropi“, istakla je Faeser.

Zabrinutost zbog napada značajno porasla

Zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, u kojem je Njemačka očigledno na strani Kijeva, zabrinutost zbog napada na kritičnu infrastrukturu zemlje značajno je porasla. Krajem prošle sedmice dogodila se sabotaža na kablovskoj mreži Deutsche Bahn-a koja je dovela je do obustave željezničkog saobraćaja u velikim dijelovima sjeverne Njemačke.

Drugi slučaj uništavanja infrastrukture dogodio se krajem septembra, kada su kod danskog ostrva Bornholm ustanovljena oštećenja na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2, kojima se transportuje gas od Rusije do Njemačke. Prema podacima iz zvaničnog izvještaja o tom incidentu, koji su napravile dansko-švedske službe, oštećenja su izazvana snažnim eksplozijama.

fs/NDR/ARD

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu