Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u korist Zlatana Begića, zastupnika Demokratske fronte (DF) u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) iz reda Ostalih. Sud je utvrdio da je Begiću povrijeđeno pravo na kandidaturu za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH te za člana rukovodstva Zastupničkog doma PSBiH.

Širi etnički okvir

Razlog je etnički zasnovani izborni sistem koji rezerviše te pozicije samo za pripadnike konstitutivnih naroda, Srbe, Bošnjake i Hrvate, ne ostavljajući prostora onima koji se izjašnjavaju kao Ostali. Taj princip „betonirao“ je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kada je u izbornoj noći 2022. nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose na funkcionisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, tvrde u DF-u.

„Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH”, rekao je Šmit, u izbornoj noći prije četiri godine.

Međutim, izmjene koje su nametnute kroz Izborni zakon ili Ustav Federacije šire etnički okvir na koji je Sud u Strazburu ukazivao u svim dosadašnjim presudama.

Sud je utvrdio da konstitutivni narodi očigledno uživaju privilegovan položaj jer je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od svih drugih, a na taj način pojačao etničke podjele u zemlji.

Ispravka Izbornog zakona BiH

„Budući da je visoki predstavnik u izbornoj noći donio takva pravila na kojima se zasniva diskriminacija, ja kao aplikant pozivam njega da donese novu odluku sa kojom će ispraviti ono što je uradio u izbornoj noći i sa kojom će taj dio izbornog sistema izbora predsjednika i dva potpredsjednika FBiH uskladiti sa Protokolom 12 odnosno sa presudom Evropskog suda za ljudska prava“, kategoričan je Begić, upozorivši da ukoliko to ne uradi, nema nikakav kredibilitet.

Međutim, iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH poručuju da je Evropski sud za ljudska prava upravo potvrdio ono što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već ranije utvrdio u vezi sa potrebom da se i pripadnicima Ostalih omogući pristup pozicijama predsjednika i potpredsjednika entiteta. U odgovoru za DW, iz OHR-u kažu da je visoki predstavnik jasno stavio do znanja da on ne namjerava regulisati ovo pitanje.

„Izmjene koje je visoki predstavnik donio 2022. godine bile su usmjerene isključivo na rješavanja pitanja funkcionalnosti Federacije BiH. Budući da je Sud proglasio neprihvatljivim predmet koji je Demokratska fronta pokrenula protiv odluke visokog predstavnika, Sud se, čini se, složio s takvom pravnom pretpostavkom“, rekli su u OHR-u.

Poziv na promjenu Ustava

Dalje navode da je ovo pitanje teško posmatrati odvojeno od sprovođenja grupe predmeta Sejdić-Finci, kako je Ustavni sud više puta i naveo. Visoki predstavnik zbog toga poziva političke stranke da počnu razmatrati načine za ukidanje diskriminacije iz pravnog okvira.

„Izborna godina je posebno osjetljiv period za rješavanje ovako ključnih pitanja. Ipak, visoki predstavnik smatra da je već sada hitno potrebno spovesti jednu smirenu i racionalnu raspravu o tome kako Bosna i Hercegovina može, zajedničkim snagama, započeti sa donošenjem izmjena i dopuna svog Ustava, u cilju okončanja diskriminacije“, rekli su u OHR-u za DW.

Centralna izborna komisija BiH odbila je Begićevu kandidaturu 2023. godine, pozivajući se na izmjene Izbornog zakona koje je visoki predstavnik nametnuo 2022. Sudovi u BiH potvrdili su odluku CIK-a, ali Strazbur je presudio da to predstavlja diskriminaciju po članu 1 Protokola 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima. BiH je naloženo plaćanje 10 hiljada evra naknada troškova, uz obavezu sistemskih izmjena zakona i Ustava FBiH.

Dok Demokratska fronta vidi presudu kao presedan za sve „Ostale" i najavljuje inicijative za reformu Izbornog zakona, Ustavni sud BiH je 2025. godine potvrdio da odluke visokog predstavnika stoje „iznad Ustava“, štiteći Šmitove intervencije od domaće kontrole.

Krivac je država

Doktor pravnih nauka Milan Blagojević kaže da se odluka Evropskog suda za ljudska prava na posredan način ticala amandmana koje je u oktobru 2022. godine Kristijan Šmit nametnuo u Ustav Federacije BiH, u dijelu koji se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Time, kaže Blagojević, Evropski sud u svojoj odluci nijednog trenutka nije doveo u pitanje legitimitet Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, niti to da je on nametnuo te amandmane u Ustav Federacije, a nije ih usvojio Parlament Federacije BiH.

„Dakle, Evropski sud je tu činjenicu uzeo kao po njemu pravno valjanu datost, jer nijednog trenutka u obrazloženju svoje odluke nije rekao da aplikaciju Zlatana Begića usvaja zato što amandmane na Ustav Federacije BiH po tom ustavu ne može nametati pojedinac nego ih može donositi samo parlament tog entiteta, pa da je zbog toga Begićeva aplikacija osnovana i da ju je zbog toga valjalo usvojiti“, rekao je Blagojević.

Presuda Begić nastavlja lanac odluka protiv BiH. Već 2009. godine, u slučaju Sejdić i Finci, sud u Strazburu je osudio zabranu kandidovanja „Ostalih“ za Predsjedništvo BiH. Slijedile su presude Zornić (2014) protiv etničkih ograničenja na lokalnim izborima i Pilav (2016) protiv kvota u entitetima. Sve su neprovedene, blokirajući EU put BiH više od decenije.

Suština svih procesa je da lica koja ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ne mogu učestvovati u izbornom procesu ali se, ističu stručnjaci, radi o diskriminaciji koja je posljedica, u ovom slučaju Ustava Federacije, a ne osnovne diskriminacije.

Zbog toga Blagojević ovu pravnu činjenicu objašnjava na jednostavan način, da je država ta koja uređuje svoje zakone, a ne Evropski sud. Jer Evropska konvencija zahtijeva od države da, u onome što garantuje svojim zakonom određenom krugu lica (a ne svim licima), ne bude diskriminacije među licima iz tog zakonom određenog kruga.

„Ne zabranjuje Evropska konvencija Federaciji BiH da u svom Ustavu propiše da predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta mogu biti samo lica koja su pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u Federaciji BiH, jer je to pitanje unutrašnjeg državnog uređenja“, zaključuje Blagojević.

Granice Dejtona

Sprovođenje presude, smatraju analitičari, zahtijeva fundamentalne promjene poput izmjene Ustava FBiH za otvoreno kandidovanje, ukidanje etničkih rezervi u rukovodstvima entiteta i državnih institucija, te preispitivanje OHR-ovog pristupa intervencijama. Bez toga, BiH ostaje zarobljena između Dejtonskog okvira i evropskih obaveza.

Ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza (HDZ BiH), kaže da će se presude početi primjenjivati kada se kroz njih ne budu ostvarivali politički ciljevi.

„I u zadnjoj odluci Kovačević i u rezoluciji Savjeta Evrope, oni jasno naglašavaju Sejdić-Finci, Pudarić i ostale odluke, da se odnose na pravo na kandidaturu. I to se zapravo odnosi i na ove dvije apelacije u slučaju Begić. I mi to možemo riješiti. Međutim, pojedine političke stranke su uvijek nastojale da ostvare svoje ciljeve", kaže Bunoza.

Bez reformi, ovo će, smatraju stručnjaci, biti još jedna presuda na polici, a „Ostali“ će i dalje ostati na marginama bilo kakvog odlučivanja. Jer presuda „Begić“ nije samo pravne prirode, ona je politički potres koji testira granice dejtonskog sistema.

Strane u postupku sada imaju rok od tri mjeseca da zatraže upućivanje predmeta Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava. Ukoliko zahtjev ne bude podnesen ili bude odbijen, presuda će postati konačna i proslijeđena Komitetu ministara Savjeta Evrope na izvršenje.