Do Rakite na obroncima Ruj planine nije lako doći. Nalazi se na krajnjem jugoistoku Srbije, a do tamo - kanjonom rijeke Jerme, zvanično najužim usjekom u Evropi. Ipak, Rakita je ovog vikenda bila veoma posjećena.

Zbog radne akcije organizacije Odbranimo rijeke Stare planine u kojoj je najavljeno skidanje cijevi mini hidroelektrane „Zvonce" iz Rakitske rijeke, tamo su se uputili mnogobrojni ekološki aktivisti, mještani okolnih sela i gradova, ali i policija. Na lokalnim putevima koji od Pirota idu ka Zvonačkoj banji i selu Rakita, više policijskih patrola provjeravalo je vozila koja su se našla na ovom putu. Na sreću, problema nije bilo.

Nije uklonjena ali je oštećena

Zvona su označila početak radne akcije u još jednoj borbi za rijeke protiv investitora i države. Cijev tešku dvije tone, međutim, nisu uspjele da uklone na desetine motika, krampi, pijuka, lopata i brusilica – zbog nedostatka mehanizacije uspjeli su tek da je oštete. Ali i to je izazvalo jake emocije boraca za rijeke i prirodu, čak i suze predsjednika mjesne zajednice i mještanina Rakite Desimira Stojanova, koji kaže da je posao uklanjanja cijevi država trebala da uradi.

I Nensila Radojković iz Odbranimo rijeke Stare planine uzbuđeno za DW objašnjava:

„Jesam uzbuđena. I umorna. Došli smo da provedemo zakon koji država ne želi da provede. Znači, rješenje Ministarstva za zaštitu životne sredine. Davali smo šansu toliko dugo, čekali, čekali, još prije godinu i po dana je donijeto to rješenje. Za tih godinu i po svi su prebacivali loptu jedni na druge: Ministarstvo na lokalnu upravu Babušnica, Babušnica na Ministarstvo i na Beograd. Nismo više mogli da čekamo, uzeli smo stvar u svoje ruke. Mi samo želimo da se provodi zakon, ništa više. A ova mini hidroelektrana  krši bar pet zakona".

U Ministarstvu zaštite životne sredine potvrđeno je za DW upravo to što kaže i Nensila Radojković, samo drugim riječnikom.

U svom odgovoru navode da je Republička inspekcija zaštite životne sredine krajem 2018. godine zabranila investitoru „Mala hidroelektrana Zvonce" izvođenje radova koji su u suprotnosti sa izdatim uslovima Zavoda za zaštitu prirode. Zbog toga je pokrenut i postupak za privredni prestup pred Osnovim javnim tužilaštvom u Pirotu. Međutim, već početkom 2019. godine, Republička inspekcija je konstatovala da investitor nije postupio po rješenju, pa je podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i prekršajnom sudu u Pirotu. Investitor je i tada nastavio radove na izgradnji mini hidroelektrane što je opet sredinom prošle godine konstatovala Republička inspekcija.

U Ministarstvu dodaju da je tada podnijeta prijava Osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu za pokretanje postupka za privredni prestup, a obavještenje o tome proslijeđeno je vodnom inspektoru u Pirotu i građevinskom inspektoru u Babušnici na dalju nadležnost. Žalbu investitora zbog rješenja republičkog inpektora Ministarstvo je odbilo. Investitor je međutim podnio tužbu za poništavanje rješenja nadležnom upravnom sudu u Beogradu, a sudski proces je u toku.

Mještani i aktivisti međutim smatraju „da Srbija nije pravna država i da narod mora da preuzima stvar u svoje ruke" i kažu da se za oslobađanje Rakitske rijeke okupila i struka i motika. Da država štiti investitora vjeruje i Dobrica Veselinović iz organizacije „Ne davimo Beograd" koji smatra da građani imaju moć da nadomjeste državu.

I u komšiluku ista borba

Borba protiv mini hidroelektrana međutim nije borba samo Srbije i Stare planine. To pokazuju i aktivisti iz susjedne Bosne i Hercegovine koji brane rijeku Bjelavu u blizini Foče, a koji su zajedno sa mještanima Rakite pokušavali da unište derivacionu cijev.

Iako traje tri pune tri godine, borba za rijeke i život u njima će se nastaviti. Značajna pobjeda organizacije Odbranimo rijeke Stare planine je odluka Skupštine Pirota da se sve lokacije mini hidroelektrana brišu iz prostornog plana Grada. Pred kraj prošle godine, osim ove odluke, Skupština je donijela i odluku da se Vladi Srbije i nadležnim ministarstvima uputi zahtjev za moratorijum na izgradnju mini  hidroelektrana na teritoriji Parka prirode Stara planina.

Kako dalje?

Šta će biti u budućnosti, da li će se mini hidroelektrane odobravati i pod kojim uslovima i da li postoji neka nacionalna strategija za izgradnju MHE u Srbiji, pitali smo nadležno ministarstvo. U svom odgovoru kažu da bi trebalo zabraniti gradnju u najvrijednijim područjima u Srbiji jer smatraju da su minihidroelektrane štetne, posebno one derivacionog tipa, i da nanose štetu biološkoj ravnoteži, naročito na malim vodotocima.

„Ministarstvo zaštite životne sredine je pripremilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode koji se nalazi u proceduri usvajanja. Ovim izmjenama bi najvrijednije dijelove naše prirode u biološkom, hidrološkom i geomorfološkom smislu trebalo zaštitili od daljeg devastiranja. Ministarstvo životne sredine će nastaviti da koristi sva pravna sredstva kako bi se priroda zaštitila".

Da li je Ministarstvo na strani rijeka i prirode, Nensila Radojković iz Odbranimo rijeke Stare planine međutim odgovara:

„Ja više nemam povjerenja ni u rješenja Ministarstva. Samo nas vrte u krug, kupuju sebi vrijeme i čekaju da zastari slučaj, a mi moramo dalje. Moramo da vratimo život Staroj planini, najbitnije je oživljavanje i osnaživanje sela, jer sada smo vidjeli da tamo gdje su sela prazna, nije imao ni ko da brani rijeke".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android