Novinar lista "Die Presse" opisuje rutu kojom će se kretati "Marš mira", ali najavljuje i predstojeću komemoraciju u Potočarima:

"U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice u nedjelju će se sahraniti 775 žrtava masakra. Među žrtvama će po prvi put biti i tijelo jednog bosanskog Hrvata.

Prema željama članova porodica žrtava na tom mjestu bi trebalo da se napravi i "Stub srama". Spomenik će biti napravljen od 8372 para cipela, koji simbolizuju ukupan broj žrtava, i biće u obliku slova UN. To bi trebalo da bude opomena za Ujedinjene narode da ne stoje po strani u slučajevima kada se vrši genocid.

Ceremoniji u Potočarima prisustvovaće oko 50.000 ljudi. Tu će se naći i brojne delegacije stranih država. Po drugi put komemoraciji će prisustvovati predsjednik Srbije Boris Tadić. Srbijanski parlament je u martu usvojio deklaraciju kojom je oštro osudio masakr u Srebrenici, ali ga nije direktno nazvao genocidom.

Parlament Republike Srpske je u srijedu odbio zahtjev poslanika Bošnjaka da se na dnevni red sjednice takođe stavi rasprava o sličnoj deklaraciji. Inače, u samu Srebrenicu se nakon rata vratilo malo Bošnjaka. Srbi danas u ovom gradu čine većinu stanovništva", piše "Die Presse".

Romska djeca bez šansi za integraciju na Kosovu

Njemački listovi danas pišu i o velikim problemima romske djece koja su se na Kosovo vratila iz izbjeglištva u Njemačkoj. Povod za članak koji izlazi u listu "Frankfurter Rundschau" je studija UNICEF-a o životu te djece. "Frankfurter Rundschau" piše:

"Ova studija pokazuje da djeca Roma povratnika na Kosovo brzo bivaju gurnuta na marginu društva i jedva da imaju šansu za integraciju. Tri četvrtine takve djece ne završava školovanje, svako treće dijete živi u krajnjem siromaštvu. UNICEF zbog toga traži da se odmah obustavi prisilni povratak djece Roma iz Njemačke na Kosovo.

"Evropa se sve više integriše, ali se Romi sve više guraju u stranu", tvrdi jedan od prvih ljudi UNICEF-a, Tom Koenigs. Mnoga od te djece su se u međuvremenu odlično integrisala u njemačko društvo, tvrdi on. U većini slučajeva su ta djeca i rođena u Njemačkoj, tečno govore njemački, ali ne i albanski ili srpski.

Osim jezične barijere, život te djece na Kosovu otežava i to što nemaju nikakva dokumenta, rodne listove ili svjedočanstva, tako da ne mogu ostvariti ni pravo na socijalnu pomoć ili zdravstveno osiguranje", stoji u listu "Frankfurter Rundschau".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Zorica Ilić